Stanovnici naselja Krivaja kod Bačke Topole uz pomoć Ekološkog udruženja "Hrast" prošle godine zasadili su oko 1.200 sadnica, kao zaštitni pojas oko naselja – protiv vetra, snežnih nanosa, ali i raznih herbicida i pesticida koji se posipaju po poljoprivrednom kompleksu privatne strane firme d.o.o. "Krivaja", nadomak sela. Dotična firma je, međutim, sve sadnice preorala, a epilog svega je tužba protiv Đure Vavroša, predsednika udruženja "Hrast".
Zemljište na kojem je zasađen zaštitini pojas u državnom je vlasništvu, a aktivisti su pre sađenja drveća pribavili sve moguće dozvole od lokalnih i opštinskih službi, kaže Đuro Vavroš.
"Ne samo da smo pribavili sve te dozvole, već i saglasnost same firme. Šef 'Krivajine' hortikulture je, takođe, bi na sastanku sa lokalnom samoupravom i potpisao zapisnik da će na tom mestu biti podignut zaštitni pojas", navodi Vavroš.
No, nakon godinu dana sadnice su preorane, a jedno od objašnjenja iz dotičnog preduzeća bilo je da traktorista nije video zasade. Problem je, međutim, što se priča sa sadnicama ponovila – meštani Krivaje su naredne godine obnovili zasade sa 700 novih sadnica, duž celog naselja, ali su i one preorane.
"Oni tvrde da sadnice nisu videli, iako su one bile visoke čak metar i po. Pri tom su zasađene na državnom zemljištu", napominje Vavroš.
Sanja Pevec, inspektor za zaštitu životne sredine Bačke Topole, bila je pozvana na veštačenje u ovom slučaju, te navodi da je priča veoma komplikovana.
"Ljudi su to posadili sa najboljim namerama i uz odgovarajuće dozvole. Međutim, kasnije se ispostavilo da se radi o građevinskom rejonu, odnosno građevinskom zemljištu u kategoriji njive, a koje je izdato u zakup preduzeću 'Krivaja'. Zasadi su zauzimali pojas od oko metar ili dva, ali se 'Krivaji' to nije baš dopalo, mada su odlučili da ništa ne preduzimaju, pošto je drveće već bilo zasađeno. Sledeće godine je to, međutim, izorano i meni zaista nije poznato koji su razlozi za to", kaže Sanja Pevec.
To zemljište, napominje Vavroš, "Krivaja" smatra svojim, pošto je uzela u zakup, ali oni za to ne plaćaju ni porez, ni odvodnjavanje, ni navodjanjavnje, te imaju čist profit.
Nakon incidenta meštani i udruženje su se žalili svim mogućim inspekcijama.
"Dolazila je i policija, napravila zapisnik, ali niko nam ništa do dana današnjeg nije odgovorio, niti je pokrenut bilo kakav proces", navodi Đurov Vavroš.
Pokrenut je, međutim, proces protiv njega, od d.o.o "Krivaja", koja je podnela tužbu zbog "iznošenja neistinitih podataka o poslovanju privatnog tužioca, a u vezi sa navodnim uzurpiranjem državnog zemljišta pri čemu je naneta šteta tom privrednom društvu".
"Oni su me tužili što sam im urušio kredibilitet i ugled firme prilikom mog gostovanja na jednoj televiziji. Njih je uvredilo to što sam izjavio da su oni uzurpirali građevinsko područje, u stvari našu zemlju, a pri tom oni ovih dana seku šumu, prave novi put, i niko ne reaguje na sve to... Dakle, neko sme da uništava životnu sredinu i zdravlje ljudi, a mi ne smemo da kažemo da je izoran vetrozaštitni pojas koji smo posadili, da nam je zagađeno zemljište, voda i vazduh... Zbog svega ovoga dobijao sam i brojne pretnje, pa i pretnje smrću, a i sin mi je pretučan, samo da bi me ućutkali. Ali, mogu reći, niko me ne može ućutkati, ja ću se biriti protiv njih, odnosno protiv svih uzurpatora i zagađivača dok sam živ, oa i posle smrti", poručuje Vavroš.
Đuro Vavroš je, inače, dobitnik jednog od najznačajniji priznanja u oblasti ekologije, "Zeleni list", kao i Priznanja za građansku hrabrost i doslednost u oblasti zaštite životne sredine.
