Dostupni linkovi

logo-print

Cigle iz Jasenovca kao memento i kao okidač


Projekt Zlatka Kopljara

Projekt Zlatka Kopljara

Umjetnost kao svojevrsni okidač – to je nosiva ideja projekta koji se u petak predstavlja u Zagrebu. Likovni umjetnik Zlatko Kopljar je na platou na zagrebačkom Trgu žrtava fašizma postavio pet stupova napravljenih od cigle koju su izrađivali jasenovački logoraši. Da bismo preboljeli prošlost, moramo u svoj njenoj dubini shvatiti što je ona bila, poručuje autor.

Na prostoru ispred Doma hrvatskih likovnih umjetnika na zagrebačkom Trgu žrtava fašizma predstavlja se zanimljiv projekt – pet stupova od naslagane cigle.

Radi se o cigli proizvedenoj u jasenovačkom logoru koja je korištena za izgradnju logorskih objekata, a kada je ustaška posada logora pred bijeg u proljeće 1945. godine eksplozivom srušila objekte, cigla je korištena za obnovu ratom porušenih kuća u okolnim selima.

Gotovo 60 godina kasnije likovni umjetnik Zlatko Kopljar je otkupio jednu od tih ruševnih kuća, ciglu dopremio u Zagreb i složio je na pet paleta. Zašto, pojašnjava on za naš radio:

„Zašto sam to napravio? Napravio sam to zato što mislim da – moglo bi naravno biti i dublje, ali mislim da je to neka polazna točka – kod nas do dana današnjeg zapravo ima toliko toga što je zapravo nerazjašnjeno, neraščišćeno, neizrečeno, stidljivo se govori o tome… U stvari, ovaj rad zamišljam kao trigger (okidač) da se kontemplira, da se razgovara, da se razmišlja o onome što je danas…Ali ne samo - što je danas, nego i - kako izgraditi bolje sutra, s nekom idejom prebolijevanja prošlosti. Međutim, da bismo preboljeli, moramo u svoj dubini shvatiti – što je to što bismo trebali preboljeti, kaže Kopljar.

Zlatko Kopljar

Zlatko Kopljar

Projekt je realiziran uz potporu hrvatskog Ministarstva kulture, zagrebačkog Gradskog ureda za kulturu, Javne ustanove Spomen područje Jasenovac, Srpskog narodnog vijeća, Židovske općine Zagreb i Zajednice Roma.

Predsjednik Srpskog narodnog vijeća i saborski zastupnik srpske manjine Milorad Pupovac kazao je za naš radio kako je ovo druga instalacija kojom se građanima Zagreba približava Jasenovac i strašno jasenovačko iskustvo.

„Jasenovac je ljudima postao dalek. Mnogima se čak nije ni dogodio. A ako se dogodio, mnogima nije jasno što se to dogodilo. Iz tog razloga je neophodno da se ovom vrstom umjetničkih aktivnosti, umjetničkih intervencija to počne mijenjati“, konstatira Pupovac.

Nimalo nije nevažno što su te cigle radili upravo jasenovački logoraši, kaže Pupovac:

„Odabir artefakata, odabir cigli koje su proizvedene u ciglani u kojoj su radili jasenovački uznici, od kojih je većina ubijena najgroznijim načinima ubijanja, jedan su od rijetkih preostalih elemenata – historijskih artefakata koje smo mi zahvaljujući inicijativi gospodina Kopljara odlučili pretvoriti u umjetničko mjesto sjećanja, umjetničku poruku sjećanja.“

Izraelski autor i kustos sa berlinskom adresom Ory Dessau isključivo je zbog sudjelovanja u otvaranju Kopljarovog projekta potegao sve do Zagreba.

„Moj glavni interes vezan uz Zlatkov rad je – ponavljanje nečega što je već ponovljeno. Zlatko radi ono što su seljani prije njega radili s ciglama iz logora – reciklirali su ih i koristili ponovo. On ih iznova reciklira i koristi te cigle ponovo, ali sada iz kritičke perspektive, a ne više iz – nazovimo je tako – naivne perspektive“, kaže Ory Dessau.

Prošlog proljeća Vijeće srpske manjine grada Zagreba je na zagrebačkom Preradovićevom trgu postavilo crni kvadar unutar kojeg su bili prezentirani podaci o jasenovačkom logoru i njegovim žrtvama, a u spomen na obljetnicu proboja preostalih logoraša travnja 1945. godine.
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG