Dostupni linkovi

logo-print

CG i NATO: Da li je vrijeme za proširenje Alijanse?


Podgorica, ilustrativna fotografija

Podgorica, ilustrativna fotografija

Može li najnovija kriza na relaciji Rusija - Ukrajina - Krim, uticati da NATO savez, da na predstojećem samitu u Velikoj Britaniji uputi Crnoj Gori poziv za članstvo iako je to dosada bilo upitno prije svega zbog niske podrške javnosti ali i nereformisanih bezbjedonosnih službi?

U ovom momentu niko sa sigurnošću ne može reći da će se zbog krize u Ukrajini samit NATO u septembru u Velsu baviti pitanjima proširenja. Predsjednik Atlantskog savjeta Crne Gore Savo Kentera procjenjuje da bi se odgovor na ovo pitanje ubrzo mogao znati, ali da će svakako fokus NATO samita biti usmjeren na krizu u Ukrajini:

,,Možda za nekih mjesec budemo u prilici da znamo da li će se na samitu govoriti o proširenju kao posledici ukrajinske krize. Ono što je sigurno i što možemo sigurno reći jeste da će samit definitivno imati jedan potpuno novi fokus u odnosu na onaj koji je bio planiran i u čijem centru pažnje je trebalo da bude Afganistan nakon 2014. godine da budu neke teme, poput sajber bezbjednosti, raketne odbrane i preispitivanja programa Partnerstvo za mir. Tako da je sigurno da će fokus sa ovih stvari definitivno biti pomjeren na krizu u Ukrajini i na to kakav odgovor NATO na sve to može da ponudi i šta se može od NATO očekivati u tom smislu.“

Svijet se opet nalazi u periodu hladnog rata čiji će se intenzitet pojačavati, zbog čega bi bilo mudro da NATO države razmišljaju o proširenju alijanse, kaže geopolitički analitičar Blagoje Grahovac:

,,Krimski, odnosno ukrajinski slučaj ulazi u fazu zamrznutog konflikta oko koga će tenzije biti dugo vremena i i zato bi bilo veoma mudro da se Crna Gora pozove u članstvo i bilo bi takođe mudro da poziv dobije i Makedonija kao i da se Gruziji ostavi jedna obećana opcija da uskoro i ona može pristupiti."

Podsjetimo zamjenik pomoćnika državnog sekretara SAD za Evropu i Evroaziju Hojt Brajan Ji je nedavno sublimirao zahtjeve prema Crnoj Gori, ukoliko želi priključenje NATO savezu.

„Crna Gora mora da postigne napredak u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, da reformiše bezbjednosne iobavještajne službe i da pokaže da javnost podržava članstvo u NATO“.

Međutim kriza u Ukrajini predstavlja novi momenat koji može da promjeni već definisanu agendu predstojećeg NATO samita. Savo Kentera smatra da Evropska Unija i Sjedinjene države moraju da daju jasan odgovor na ukrajinsku krizu jer se slične aktivnosti mogu dogoditi u istočnoj Aziji pa i na Balkanu

Savo Kentera

Savo Kentera

,,Kasnije se posljedice mogu ogledati u istočnoj Aziji gdje je recimo Kina uključena u neke teritorijalne razmirici oko južnog kineskog mora sa jednim brojem američkih partnera. Isto tako postavlja se pitanje daljeg širenja ove krize na istočnu Ukrajinu. Ovakva situacija može sjutra da se desi i na prostorima Balkana. Niko jednostavno ne treba da zanemaruje ovaj dio Evrope i da smatra da je Balkan završena priča i bezbjedno područje. Balkan će biti bezbjedno područje tek kada sve zemlje na tom prostoru postanu članice NATO.“

I Blagoje Grahovac smatra da bi predstojeći NATO samit treba da pošalje jasne poruke u vezi krize u Ukrajini, između ostalog i aktom proširenja alijanse:

,,Mislim da čitavo čovječanstvo treba da shvati da je nedopustivo da se aktom agresije, snagom sile uradi ovo što je uradila Ruska Federacija prema Ukrajini. Ja mislim da bi to bilo blagotvorno prema samoj Ruskoj Federaciji, govorim o proširenju NATO. Zašto? Zato što ukoliko se ostane u ovakvom stanju hladnog rata sa dosta napetim odnosima ja nemam dilemu da Ruska Federacija ulazi u fazu rizika od izbijanja građanskog rata na njenoj teritoriji.“
  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG