Dostupni linkovi

logo-print

U BiH Šešeljev povratak otvara bolna sjećanja


Vojislavu Šešelju Haški tribunal na teret stavlja deportaciju, dugotrajno zatvaranje nesrpskog stanovništva, uspostavljanje nehumanog postupka, mučenje, premlaćivanje, ubistva i prisilni rad u opštinama Bosanski Šamac, širem području Sarajeva, Bijeljine, Nevesinja, Mostara i Zvornika. Jedinice su sijale strah, a Šešelj nikada nije krio svoju podršku njima i ratnom cilju – ostvariti Veliku Srbiju. Izvajamo neke od primjera iz optužnice koji su 11 godina bezuspješno čekali pravdu.

Šešeljevci ili Beli orlovi, kako su ih zval, i sijali su strah širom BiH. Počeli su u Zvorniku, gdje su od aprila do jula 1992. godine mučili civilno nesrpsko stanovništvo. Prema optužnici, zlostavljali su ih u Domu kulture, na poljoprivrednoj farmi Ekonomija, u fabrici Ciglana, Alhosu.

Jedan od najvećih zločina na ovom području je i stradanje zarobljenih iz Tehničke škole u Karakaju, koji su odvedeni u Bijeli Potok. Hakija Smajlović, sekretar Udruženja porodica nestalih i zarobljenih lica općine Zvornik, prisjeća se tog događaja.

"Oko 15 sela je tu skupljeno i tad su oni njima obećali da će ih propratiti gore prema slobodnoj teritoriji, tada pod kontrolom Armije BiH. Međutim, tu je došlo do skretanja”, kaže Smajlović i nastavlja “na Bijelom Potoku su došli kamioni i autobusi gdje je došlo do razdvajanja civila. Žene i djeca su prebačena do Memića, a ovi ljudi su vođeni u Tehnički školski centar, poslije toga su išli dole i do Piliće, Doma kulture. To je trajalo možda tri, četiri dana, kada su svi i pogubljeni.”

Nakon Zvornika ušli su i u Bosanski Šamac. Šuhreta Porobić preživjela je terror. U jednoj od svojih ispovijedi za RSE je ispričala kako se najstrašniji događaj kojem je svjedočila dogodio u sportskoj hali u jednoj osnovnoj školi.

“Premlatili su ljude, bil su isprebijani, krvavi da nisu znali ni ko su, ni šta su. Samo smo dvoje poznali od jedanaestero”, prisjeća se Porobić za koju nema dileme da se radilo o šešeljevcima.

„Ljudi su ostajali bez zuba, ubijani, prebijani, bez rebara, bubrega... Silovani su muškarci. I to su većinom činili iz Srbije, Bijelo orlovi, šešeljevci“, priča Porobić.

Šešelj je, prema haškoj optužnici, regrutovao srpske dobrovoljce povezane sa Srpskom radikalnom strankom, ali i podsticao zločine. O slanju doborovoljaca je i javno govorio:

„Mi nikada nismo dobijali naređenje, uvijek je to bila molba. Zamoli nas Milošević, zamoli nas Radmilo Bogdanović zamoli nas neki general, recimo Domazetović ili neko drugi i kaže: „Treba toliko i toliko dobrovoljaca za to i to mesto” i mi skupimo toliko dobrovoljaca.“

Sarajevo omiljena destinacija

S njim su u obilasku bh. ratišta bili i danas prvi ljudi Srbije Tomislav Nikolić i Aleksandar Vučić na koje je čak i pucano dok su se vozili u džipu sa lobanjom zakačenom na haubu.

VIDEO: Šešelj, Vučić i Nikolić kod Sarajeva 1995.

Sarajevo je bila jedna od omiljenih destinacija njegovih vojvoda. Danas predsjednik Srbije Nikolić je upravo nadomak Sarajeva, na Romaniji 1993. godine dobio čin vojvode, zajedno sa zloglasnim Slavkom Aleksićem, koji je Sarajevo terorisao sa Jevrejskog groblja. Aleksićev ratni drug je upravo prema Šešeljevim riječima i srbijanski premijer Vučić, koji je prije ulaska u stranku bio dobrovoljac u redovima njegovom četničkom odredu.

Isti dan u vojvodu je promovisan i Branislav Gavrilović– Brne također sa sarajevskog ratišta. Presretnuti razgovori Brneta i Šešelja jasno potkrepljuju haške optužbe:

Vučić i Nikolić danas u Srbiji zagovaraju drugačiju politiku od one koju su donedavno zastupali.

"Ne treba izgubiti iz vida da su glavni ljudi u takozvanom timu njegove odbrane bili Tomislav Nikolić i Aleksandar Vučić koji su danas vodeći ljudi Srbije“, kaže za RSE Refik Hodžić, koji je bio glasnogovornik Haškog tribunala u vrijeme kada je Vojislav Šešelj na tom sudu štrajkovao glađu. Sve oko suđenja, navodi on, bilo je farsa „zbog straha ljudi iz tribunala, sudija iz Tribunala da poduzmu korake koji su bili potrebni u trenutku kada je on štrajkovao glađu."

Zekija Avdibegović, predsjednica Udruženja nestalih općine Ilijaš, kaže kako žrtve imaju sve manje snage za gafove Tribunala.

„Kao supruga i majka nestalog djeteta i muža, ispred svih majki koje nisu dočekale nikakve vijesti osim ovih ružnih iz Haga, Milošević, Šešelj, evo vidimo i lakrdija s Karadžićem i Mladićem, mislim da je nama svaka presuda, sve što donese Hag, za nas su nove rane i nova krvarenja. Koliko ćemo imati snage da izdržimo to su pitanja", navodi Avdibegović.

Uz ubistva, progone i pljačku, Šešelja se tereti i za seksualna zlostavljanja koja su počinjena u zatočeničkim centrima u kojima su učestvovali i vojnici kojima je rukovodio. Također ga se teteri za govor mržnje i uništenje vjerskih i istorijskih objekata.

U BiH povodom njegovog puštanja na slobodu vlada strah među žrtvama od kojih su brojne i svjedočile pred sudom, tim prije što je Šešelj bezuslovno pušten i najavio kako dolazi da se sveti.

  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG