Dostupni linkovi

logo-print
Predsjedavajući sudac raspravnog vijeća O Gon Kwon izjavio je na početku sudskog dana kako je obavješten da se u utorak održava četristoti radni dan suđenja bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću.

Iako se suđenje odvija punom parom i uz tempo, koji je po Karadžićevim riječima „teško izdržati“, još mu se ne nazire kraj jer optuženi želi dovesti još nekoliko stotina svjedoka, od prvotno planiranih 600.

Naime suđenje se odvija četiri puta tjedno, uz malo duži sudski dan u odnosu na druge procese, budući da se suci trude Karadžiću ostaviti dosta vremene za pripremu obrane koju vodi sam.

Karadžić je na polovici suđenja, prošle godine, (nepravomoćno) oslobođen od točke za genocid u 7 bosanskohercegovačkih općina na početku rata 1992.godine, ali mu je ostalo još 10 točaka optužnice koje mora osporiti – za srebrenički genocid, teror Sarajlija te uzimanje međunarodnih promatrača za taoce.

Tijekom sedam mjeseci, od kad traje izvođenje dokaza obrane - optuženi je ispitao preko 130 svjedoka, među kojima je doveo mnoge policijske, vojne i političke dužnosnike bosanskih Srba u vrijeme rata, kako bi oni sucima rekli da nisu provodili UZP, udruženi zločinački poduhvat za koji ga tužiteljstvo optužuje. Više njih je i danas pri tom na istaknutim državnim pozicijama u Republici Srpskoj pa i u Federaciji BiH.

Gotovo svakog od njih suci su upozorili na početku svjedočenja - o proceduri odgovora na na pitanja koja bi ih mogla osobno kompromitirati, a tužiteljstvo ih je tijekom unakrsnog ispitivanja upravo podsjećalo na njihovu ulogu u spornim ratnim događanjima.

Neki od svjedoka koje je Karadžić doveo spominju se i u njegovoj optužnici kao članovi UZP-a, predvođenog od strane bivšeg srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića. Nakon nedavnog iskaza vođe krajinske pobune u Hrvatskoj – Milana Martića, idući mjesec se očekuje iskaz vođe srbijanskih radikala Vojislava Šešelja.

Iako Karadžić jako brzo ispituje svoje svjedoke obrane, čitajući samo sažetke njihovih iskaza jer mora ispoštivati 300 dodijeljenih sati za izvođenje dokaza, najviše se vremena troši na njihovo unakrsno ispitivanje od strane tužiteljstva, odnosno osporavanju njihove vjerodostojnosti. Tako je i za Šešelja najavio samo pola sata glavnog ispitivanja, nakon čega se može očekivati poduže unakrsno ispitivanje svjedoka od strane tužiteljstva.

Suđenje Karadžiću je počelo potkraj listopada 2009.godine, nakon 15 mjeseci od njegovog uhićenja u Beogradu gdje se skrivao pod lažnim imenom Dragan Dabić te skoro 14 godina od podizanja optužnice.

Tužiteljstvo je tijekom izvođenja dokaza uvrstilo svjedočenja 335 svjedoka, no samo 193 njih je svjedočilo uživo u sudnici. Također uvršteno je oko 5000 dokaza tijekom 300 sati dokazivanja optužbi koliko je za to dobilo tužiteljstvo.

Lukićeve tvrdnje

U utorak je nastavio s iskazom Vladimir Lukić, premijer Vlade Republike Srpke tijekom 1993. i 1994.godine. On je tijekom glavnom iskaza pokušao skinuti s Karadžića zapovjednu odgovornost za rad civilnih vlasti, prikazujući RS kao demokratski uređenu državu s „kompetentnom vladom“ bez političkog utjecaja SDS-a (Srpske demokratske stranke) na rad državnih organa.

No tijekom unakrsnog ispitivanja haško tužiteljstvo je Lukića suočilo s dokazima koji pokazuju da se ništa nije događalo bez optuženog, između ostalog - ni kadroviranje unutar državnih tvrtki u Republici Srpskoj.

Lukić je pokušavao osporiti da je bilo organiziranog protjerivanja nesrpskog stanovništva s teritorija koje su zauzele vlasti bosanskih Srba, svađajući se s tužiteljstvom – kako je za sve kriv rat, a ne potezi koje su vukle vlasti, čiji je i on bio član.

Uz to Lukić je kao predsjednik Udruženja Jasenovac - Donja Gradina, opravdavao zločine koji su se dogodili u BiH devedesetih godina 20.stoljeća – zločinima iz Drugog svjetskog rata.

Pri tom je spomenuo kako je „u logoru Jasenovac ubijeno 700.000 Srba, 25.000 Židova i 80.000 Roma“, govoreći o brojkama kojima manipulira i Karadžić, kao i njegov nasljednik na mjestu predsjednika Republike Srpske Milorad Dodik, govoreći o zločinima tijekom zadnjeg rata - kao posljedici osvete, a ne organizirane akcije srpskih snaga.

„Zaiste vas molim da imate u vidu događaje koji su prethodili našem krvavom ratu“, izjavio je Lukić, skrećući s tema koje mu je nametalo tužiteljstvo, poput primjerice masovnih progona diljem BiH.


Počinje drugo haško suđenje Krstiću

O ogromnoj sudskoj mašineriji koju je pokrenuo Karadžićev haški postupak govori i dodatno suđenje generalu Vojske Republike Srpske Radislavu Krstiću za nepoštivanje suda, nakon što je odbio dati iskaz svom bivšem vrhovnom zapovjedniku.

On je u dva navrata odbio svjedočenje u korist obrane na poziv Karadžića, a u vezi srebreničkih događaja, unatoč obavezujućem sudskom nalogu (subpoeni).

Krstić, kao bivši zapovjednik Drinskog korpusa VRS- a, izdržava kaznu od 35 godina zatvora zbog pomaganja i podržavanja srebreničkog genocida, a izjasnio se da nije kriv za nepoštovanje suda. Pri tom je kao razlog naveo - zdravstveno stanje, iako je na osnovu liječničkih pretraga vijeće zaključilo da iskaz ne bi štetio njegovom zdravlju.

Ukoliko se proglasi krivim za nepoštovanje suda, Krstić bi mogao biti kažnjen s do sedam godina zatvora ili do 100.000 eura, a može mu se izreći i kombinirana zatvorsko-novčana kazna.

Prema dosadašnjoj praksi može se očekivati par mjeseci zatvorske kazne u koje će mu se uračunati vrijeme provedeno u pritvoru, u kojem će možda duže boraviti od presude za nepoštivanje.

Način izvođenja dokaza na suđenju Krstiću dogovoriti će se na popodnevnoj predraspravnoj konferenciji u utorak.
  • 16x9 Image

    Goran Jungvirth

    Diplomirani politolog iz Zagreba. U razbijanju stereotipa, širenjem informacija s Haškog suda o pravim razlozima i podstrekačima rata, nalazi motivaciju za svoj trenutni praktični rad.

XS
SM
MD
LG