Dostupni linkovi

logo-print

Ćerimagić: Za članstvo u EU aplicirati do godišnjice potpisivanja Dejtona


Adnan Cerimagić

Adnan Cerimagić

Međunarodni istraživački institut - Inicijativa za evropsku stabilnost (ESI), već duže vrijeme zagovara da Bosna i Hercegovina što prije podnese aplikaciju za članstvo u Evropskoj uniji. Tako su podržali nedavni stav Predsjedništva BiH koje je zadužilo Vijeće ministara da dostavi izvještaj o pripremljenosti BiH za predaju zahtjeva za članstvo u EU, što bi trebalo učiniti najkasnije do 31. decembra 2015. godine.

U ESI-ju žele da to bude do 20. godišnjice potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, kako bi se i simbolički pokazalo da je Bosna i Hercegovina prešla put „Od Dejtona do Brisela“. Kako navodi Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost, oni su već predvidjeli i tačan datum za upućivanje aplikacije.

Ćerimagić: Mi iz Evropske inicijative za stabilnost držimo da bi Bosna i Hercegovina trebala poslati aplikaciju za članstvo do 20. novembra 2015. godine, tako da na 20. godišnjicu Dejtona znamo da je BiH aplicirala. Ono drugo što mi zagovaramo kod zemalja članica i Evropske komisije jeste da na decembarskom zasjedanju Evropskog vijeća, koje će se dogoditi uporedo sa obilježavanjem 20 godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma u Parizu, ta aplikacija bude proslijeđena Komisiji, tako da bi Bosna i Hercegovina konačno dobila upitnik od Evropske komisije vezano za kandidatski status i da se pokrenu mehanizmi i administracija institucija u Bosni i Hercegovini.

RSE: Dakle, aplikacija, uprkos neispunjenim ključnim zahtjevima Evropske unije i bez obzira što je reformski paket, ili tzv. agenda praktično tek pred otpakivanjem?


Ćerimagić: Što se tiče reformske agende, to je rekao i šef EU delegacije Wigemark, da je on zadovoljan dosadašnjim tokom implementacije reformske agende, da su akcioni planovi usvojeni, da jako puno ima interakcije između entiteta i države, i da to ide dobro.

RSE: Koordinacioni mehanizam takođe nije usvojen. Ima li razloga da on i dalje bude prepreka ?


Ćerimagić: EU je insistirala na koordinacionom mehanizmu zbog tri stvari: zbog toga što je imala osjećaj u prethodnom periodu da Bosna i Hercegovina ne govori jednim glasom, da ne koristi dovoljno pretpristupne fondove i da ne sinhronizuje EU standarde u isto vrijeme i na isti način na svim nivoima u BiH. Ali, kada gledamo od dolaska novog Vijeća ministara i dolaska novih entitetskih vlada, puno toga se na tom polju desilo. Znači, nije usvojena formalno nova odluka o koordinacionom mehanizmu, ali je BiH krenula sa procedurama za osnivanje ovih odbora koji su predviđeni SSP-om, usvojila se, recimo, okvirna prometna politika, održano je više od pet sastanaka na kojima je BiH trebala da ima jedinstvenu poziciju, sa čime je Evropska komisija bila zadovoljna. Što se tiče koordinacije, sve ono što je BiH do sada uradila u posljednjih godinu dana, govori da koordinacija postoji.

RSE: Aplikacija je formalni čin, ali to je ipak dokaz spremnosti jedne zemlje da se integriše u EU i koju tek nakon toga očekuju veliki poslovi.


Ćerimagić: Ono što Bosnu i Hercegovinu očekuje nakon aplikacije, ako Evropsko vijeće proslijedi aplikaciju Evropskoj komisiji, jeste odgovaranje na upitnike. Kod nas se često zaboravi da je 2012. Bosna i Hercegovina dobila dva upitnika iz tih upitnika koje će dobiti. Jedan je bio vezan za stanje okoliša, drugi je bio vezano za javne nabavke. Naša direkcija za evropske integracije, zajedno sa svim institucijama državnog nivoa, odgovorila je u rekordnom roku na ta pitanja. Evropska komisija je bila zadovoljna tim odgovorima. Znači, taj kapacitet za naredni korak koji dolazi pred Bosnu i Hercegovinu još uvijek postoji. Ono što nama nedostaje je hrabrost sa strane BiH da aplicira i možda nedostaje objašnjenje zašto je Bosna i Hercegovina spremna na taj korak.

RSE: Iz Predsjedništva BiH saopšteno je takođe da je zaduženo Vijeće ministara da preduzme sve neophodne mjere s ciljem zaključivanja protokola uz Privremeni sporazum – Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP-a) -kako bi bilo uzeto u obzir pristupanje Hrvatske EU. Kakav je Vaš stav?


Ćerimagić: Što se tiče adaptacije SSP-a, tu Bosna i Hercegovina što prije treba da završi tu priču, jer se treba promijeniti način na koji se gleda na razvoj ekonomije. Bosnu i Hercegovinu, jednako kako neće spasiti smanjenje nameta na plaće, tako njenu ekonomiju neće spasiti ni nepotpisivanje ovog protokola. Ono što će spasiti bh. ekonomiju jeste okretanje prema izvozu, na isti način kako je to spasilo Slovačku, baltičke zemlje, i na stvaranje uslova da ovih 70 posto izvoza koji odlazi u EU bude još veće, da se što više izvozi u EU. Ekonomiji BiH će pomoći da radimo na tome da imamo jedinstveno tržište u BiH, da fokus bude na granama gdje imamo prednost – drvna, tekstilna, energetska grana, i naravno, članstvo u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji. To je nešto što nije u medijskom fokusu – da Bosna i Hercegovina još uvijeki nije članica Svjetske trgovinske organizacije, a to bi trebao biti fokus.

RSE: Ukoliko se aplikacija za članstvo podnese krajem 2015., biće potrebne bar dvije godine za osvajanje kandidatskog statusa – znači, to bi se moglo očekivati do kraja 2017.?


Ćerimagić: Sve ovisi o tome koliko će brzo biti spremne zemlje članice da proslijede tu aplikaciju Evropskoj komisiji. Dakle, ako bi proslijedili s decembarskim zasjedanjem, kako mi pregovaramo, do sredine 2017. realno bi, uz odgovaranje na upitnik, uz izradu mišljenja Evropske komisije, traženje dodatanih objašnjenja itd, Bosna i Hercegovina bi mogla očekivati status kandidata. To je ono što je Bosni i Hercegovini u ovom trenutku najbitnije – da dođe do otvaranja pregovora. Moram napomenuti, u svjetlu priče o referendumu koja se pojavila i na zasjedanju Vijeća za vanjske poslove, da će prva poglavlja koja će Bosna i Hercegovina otvoriti biti poglavlja 23 i 24, u okviru kojih će, od akcionih planova do svih ostalih stvari koje su vezane za otvaranje i pregovaranje u tom poglavlju, Bosna i Hercegovina uz podršku Evropske unije postići nivo svog pravosuđa koje će postati nepristrasno, efikasnije, brže i koje će se puno jače boriti protiv korupcije, što će spasiti bh. pravosuđe i vratiti vjeru građana u BiH da je pravda moguća, a ne, recimo, referendum o pravosuđu.

RSE: A poglavlja 23 i 24 - odnosese na korupciju i pravosuđe – da li su oni posebno važni za BiH?


Ćerimagić: Tu je puno bitnije poglavlje 23, to su više politički uslovi koji se postavljaju da bi zemlja imala uspjeh u borbi protiv korupcije. To je jedan sveobuhvatan i kompleksan proces kojim se državi pomaže – kroz to je prošla Hrvatska, kroz to prolazi i Crna Gora, kroz to će proći i Srbija, koja je od 2014., kada je zvanično otvorila pregovore, prošla pripreme za otvaranje pregovora.

XS
SM
MD
LG