Dostupni linkovi

logo-print

CDT: 'Demistifikovati crnogorsku obavještajnu službu'


Agencija za nacionalnu bezbjednost Crne Gore, ilustrativna fotografija

Agencija za nacionalnu bezbjednost Crne Gore, ilustrativna fotografija

Prethodnih mjeseci Istraživački centar Centra za demokratsku tranziciju (CDT) analizirao je regulativu i dostupne prakse u radu Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) i uradio uporednu analizu stanja transparentnosti crnogorske u odnosu na standarde obavještajnih službi u zemljama Evropske unije (EU) i NATO.

Prva preporuka CDT upućena Agenciji je da hitno mora raditi na demistifikaciji te službe i unaprijediti transparentnost svoga rada.

Predstavljajući Preporuke koje je CDT namjenio ANB-u, ali i drugim nadležnim službama koje mogu uticati na unapređenje trasparentnosti ove službe, predsjednica UO CDT Milica Kovačević je naglasila da: "ANB u narednom periodu mora unaprijediti nivo transparentnosti i mora prekinuti praksu neredovnog objavljivanja informacija, kao i uskraćivanja javnosti za gotovo sve podatke pod izgovorom tajnosti“.

Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

"Na konferenciji za novinare nije bilo službenika Agencije koji bi dali odgovore na brojna pitanja koja zanimaju javnost, niti im je CDT uputio poziv", kazala je Kovačević i objasnila da je „analiza CDT o transparentnosti rada obavještajne službe rađena spolja“.

Kovačević dodaje da za sada nijesu rađena istraživanja koja bi pokazala koliko građani imaju povjerenja u ANB i prenijela zaključke na koji način građani Crne Gore doživljavaju ovu službu.

„Jedan dio javnosti, i to ne beznačajan dio, percipira ovu službu kao neku koja se bavi borbom sa unutrašnjim neprijateljima, kao tajnu policiju vladajuće partije. Ona se označava akronimom UDBA koji se pokušava staviti u jednu vrlo negativnu konotaciju. Tome doprinose i brojne optužbe koje se tiču rada ove službe, a prije svih optužbe za povezanost sa organizovanim kriminalom", ističe Kovačević i dodaje: "Na sve ovo Agencija ne reaguje dakle - brani se ćutanjem. To njihovo ćutanje doprinosi nepotrebnoj mistifikaciji rada ove službe. Zato je jedna od najvažnijih stvari koju moraju uraditi u narednom periodu - usvajanje strategije za komunikaciju sa građanima.“

Jedan od eksplicitnih zahtjeva koje Crna Gora mora ispuniti na putu ka punopravnom članstvu u NATO je i reforma službi bezbjednosti koja podrazumjeva posebne standarade i zadatke: od organizacionih i kadrovskih promjena unutar ANB, preko zaštite obavještajnih i povjerljivih podataka, do uspostavljanja odnosa povjerenja sa partnerskim službama. Međutim, kako objašnjava Kovačević, o tim reformama javnost Crne Gore veoma malo zna.

„Zato mi smatramo da je prvi korak koji se mora uraditi taj da se počne sa otvaranjem ove službe, kako bi se radile neke dublje analize. Sada je konstatovano da se o kvalitetu tih reformi može suditi na osnovu izvještaja iz trećih izvora - iz pohvala koje dolaze od NATO ili iz bilateralnih odnosa - ali ne zaista iz bilo čega drugog, jer mi nemamo nikakav pristup tim informacijama“, upozorava Kovačević.

Odsustvo potrebe ANB-a da javnost upozna sa informacijama koje ne nose oznaku „povjerljivo“ najbolje ilustruje podatak da su na sajtu ANB, za prethodne dvije godine, objavljena samo 62 teksta. O kadrovskoj politici i sprovedenim reformama jedine dostupne informacije su, kaže Kovačević, „biografije sadašnjih i kratke biografije bivših direktora".

Djelokrug Agencije je opisan bukvalno odgovarajućim Članom Zakona o ANB. To je sve što je posvećeno objašnjenju onoga što oni zapravo rade. Ni organizaciona struktura Agencije nije dostupna na sajtu, nego je pod oznakom „tajna“ iako je praksa demokratskih zemalja suprotna, ističe naša sagovornica.

"Obavještajne službe demokratskih zemalja je da o onome što su radile u prethodnoj godini pripremaju poseban dokument za javnost, čime građane legitimišu kao korisnike obavještajnih informacijao nacionalnoj bezbjednosti", objasnila je Milica Kovačević i podsjetila na praksu crnogorske ANB:

“ANB priprema godišnji izvještaj za potrebe Odbora za bezbjednost Skupštine Crne Gore koji je zaštićen oznakom tajnosti. Informacije o sadržaju tih izvješataja se pojavljuju samo ako nezakonito procure u javnost.“

Kovačević, otud, upozorava i da ANB mora da prestane sa praksom da se tajnim proglašavaju podaci koji to ne treba da budu.

  • 16x9 Image

    Lela Šćepanović

    U radio novinarstvu od studentskih dana 1997. Sarađivala sa brojnim radio i TV redakcijama, ali se najduže zadržala, šesnaest godina, u redakciji crnogorskog Montena radija. Za Radio Slobodna Evropa, kao dopisnica iz Nikšića, radi od 2008. godine. Od januara 2014. radi u birou RSE u Podgorici.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG