Dostupni linkovi

logo-print

CCI o vladama HNK i TK: Nerad, kršenje zakonâ, međustranački sukobi


Vlada TK koja je položila zakletvu u martu 2014. nakon građanskih protesta

Vlada TK koja je položila zakletvu u martu 2014. nakon građanskih protesta

Centri civilnih inicijativa objavili su u utorak izvještaje o monitoringu vlada i skupština Tuzlanskog i Hercegovačko-neretvanskog kantona. Kako je saopšteno, životni problemi građana Tuzlanskog kantona su sve veći, a niti jedna od tri vlade ih nije uspjela riješiti za proteklih 48 mjeseci. Istovremno, kršenje zakonâ, međustranački sukobi, nezasjedanja Vlade i Skupštine, neka su od obilježja rada hercegovačko-neretvanske vlasti u prošle četiri godine.

„Ni 50 posto realizacije programa rada Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona ukazuje na nebrigu, nemar i neodgovorno ponašanje predstavnika izvršne vlasti“, rekla je, uz ostalo, glasnogovornica Centara civilnih inicijativa (CCI) Majda Behrem Stojanov.

Osim kršenja federalnog zakona o budžetima u tri godine mandata kašnjenjem usvajanja kantnonalnog budžeta, Behrem Stojanov je ukazala i na to da Vlada HNK zbog krize u međustranačkim odnosima oko izbora komesara:

„...već godinu dana ne radi u interesu građana ovog kantona, pa je od tog trenutka, kad se pojavio problem sa izborom komesara, situacija bila takva da su se sjednice uglavnom održavale telefonski.“

Predstavnica CCI Vesna Milas kazala je da je Vlada HNK bila neodgovorna prema građanima, ali i prema kantonalnoj Skupštini, koja je tolerirala nerad Vlade. Milas je napomenula da se završava mandat Skupštine HNK, a da još nije izabran srpski predstavnik u rukovodstvu tog organa. Predstavnica CCI je još navela da je Skupština HNK imala krajnje niske rezultate u usvajanju zakona:

„Najniža realizacija zakona ostvarena je u 2011. godini, kada je za čitavu godinu usvojeno svega tri zakona, a u 2012. isto kao i 2014. za samo osam mjeseci.“

Na press konferenciji CCI-a još je rečeno da je Skupština HNK jedna od rijetkih institucija u Bosni i Hercegovini koja nema svoju zvaničnu web stranicu, iako tako nešto ne iziskuje velike troškove.

CCI su objavili i da je u protekle četiri godine Skupština Tuzlanskog kantona promijenila šest parlamentarnih većina, tri saziva vlada, sa brojnim i čestim rekonstrukcijama. Vlada TK je u protekle četiri godine imala 41 ministra.

Ovakve političke igre imale su za posljedicu povećanje broja nezaposlenosti, a kantonalni proračun, koji je prema ocjeni Centara civilnih inicijativa služio uglavnom za političke pritiske, danas je u deficitu od skoro 200 milijuna maraka.

„Kroz cijeli mandatni period Vlada nije uspjela da donese ključne mjere koje su mogle značajnije uticati na poboljšanje života građana. Najavljivano je povećano zapošljavanje, najavljivano je rješavanje stanja u privredi, međutim, od toga se odustalo“, naveo je Muris Bulić iz CCI.

Za plaće zastupnika u Skupštini TK, čiji rad CCI također ne hvale, već kritiziraju, tijekom četiri godine izdvojeno je oko sedam milijuna maraka. Pored ovih sedam, još dva milijuna su izdvojena za materijalne troškove i troškove političkih stranaka.

„Za vrijeme parlamentarne i institucionalne krize, desio se nevjerovatan apsurd – da su poslanici najviše zasjedali i najviše zaradili u vrijeme kada su imali najmanji učinak. U vrijeme krize aktivnosti poslanika su se povećale, ali neproduktivno, jer nisu bile usmjerene na donošenje mjera koje bi poboljšale život građana, nego su bile u funkciji očuvanja vlasti“, konstatovao je Mersad Avdić, konsultant Centara civilnih inicijativa.

Na pitanje novinara je li nova ekspertna Vlada zaista govorila o potrebama građana, u CCI nemaju riječi hvale. Naime, u javnosti se posljednjih dana najviše govori upravo o tome kako velik broj članova ove samoprozvane nestranačke vlade sjedi u prvim redovima stranačkih predizbornih skupova.

„Ocjena javnosti je 'poklopila' i njih na ovaj način da niko nije zadovoljan ni njihovim radom“, kaže Muris Bulić.

Hoće li Tuzlanski kanton uopće i do izbora imati Vladu, neizvjesno je, budući da je premijer TK Bahrija Umihanić najavio moguće podnošenje ostavke ukoliko sutra konačan odgovor pravnih savjetnika Vlade bude da je otkup Ditinih dionica nezakonit.

  • 16x9 Image

    Mirsad Behram

    Dopisnik je Radija Slobodna Evropa iz Mostara. U novinarstvu je od februara 1994. godine. Diplomirao na Fakultetu političkih nauka, studij žurnalistike u Sarajevu.

  • 16x9 Image

    Maja Nikolić

    Novinarstvom se bavi od 2006. nakon završenog studija žurnalistike u Sarajevu. Dopisnica je RSE iz Tuzle od 2007. godine. Bavi se najviše socijalnim, političkim i temama ratnih zločina. Često govori o pravima manjina i marginaliziranih skupina.

XS
SM
MD
LG