Dostupni linkovi

logo-print

Čapljina: Raskošna rimska vila ispod njiva


Dio tek iskopanih ostataka rimske vile u Višićima

Dio tek iskopanih ostataka rimske vile u Višićima

Na sasvim neprimjetnom, neoznačenom lokalitetu, u mjestu Višići kod Čapljine, ispod jedne od njiva, na oko metar i po dubine, nalazi se - tvrde stručnjaci - jedna od impresivnijih vila iz perioda Rimskog Carstva.

I zaista, pored njive može se vidjeti posloženih komada neobičnog kamena. Arheolozi kažu da su prva istraživanja rađena 1961., međutim, oni stariji mještani se sjećaju da su iskopavanja rađena još 1958. godine. Jedan od njih, Dervo Ždero priča:

Dervo Ždero pored njive gdje su pronađene iskopine

Dervo Ždero pored njive gdje su pronađene iskopine

„Oni su bili ovdje, ja znam, kad sam ja došao, i oni su kopali. Ovi koji su pravili kuće našli su neke dijelove, ćupove, predmete, cigle...“

Arheologinja Snježana Vasilj, profesorica sa Sveučilišta u Mostaru, kaže da se na lokalitetu Kućišta u općini Čapljina nalazi drevna rimska vila:

„Po svim tim elementima, ta rimska vila ide u red ranih rimskih vila, onakvih kakve su pronađene u okolici Rimau prvom stoljeću prije Krista. Ta vila je egzistirala do četvrtog stoljeća, kad je srušena prvo u navali Gota, a onda se iza toga naseljavaju rani Slaveni, koji su na tom prostoru formirali veliku nekropolu“, pojašnjava Snježana Vasilj.

Prema onome što se zna, tvrdi profesorica Vasilj, raskošna vila imala je najprije ljetnu rezidenciju:

„Dio vile gdje se boravilo preko ljeta. I to je zapravo najzanimljiviji dio trenutno jer se u toj vili nalazi 17 sačuvanih mozaika, koji su sad ispod zemlje.“

Zanimljiva je i zimska rezidencija, koja svjedoči o nekadašnjem bogatstvu tog objekta.

„Dio vile koja je imala hypocaust - centralno grijanje, gdje se boravilo zimi, zatim termalni kompleks gdje su bili bazeni sa hladnom i toplom vodom - i, vrlo zanimljivo , čitav niz boksova sa zasebnim kadama gdje se vjerojatno održavalo nešto što bismo danas mogli reći da je spa centar određenog tipa“, kaže profesorica Vasilj.

Kompleks je, kaže profesorica Vasilj, imao i zasebne prostorije za kuhanje, te za pravljenje keramike. Sve to govori, dodaje, da je u vili morao živjeti neko ko je obavljao visoku funkciju u hijerarhiji Rimskog Carstva na ovom području.

Problem novac

Stručnjaci smatraju da je lokalitet Kućište, koji je inače proglašen spomenikom nulte kategorije i nalazi se pod zaštitom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, idealno mjesto da se drevna rimska vila obnovi i da bude sjedište arheološkog parka i muzeja Hercegovine.

Snježana Vasilj

Snježana Vasilj

Kako je objavljeno u knjizi "Arheološki vodič Hercegovine", čiji je koautor prof. Snježana Vasilj, na području tog dijela BiH ima oko 2.500 arheoloških lokaliteta, te bi muzej bio mjesto predstavljanja pronađenih artefakata široj javnosti. Profesorica Snježana Vasilj još objašnjava:

„Takvi objekti se svugdje u svijetu stavljaju u turističku funkciju. Znači bili bi jedna turistička ponuda. Tu su blizu važni turistički centri - Međugorje, Mogorjelo, Mostar, Hutovo blato i Narona u Hrvatskoj."

Upravo takvom scenariju se nadaju i lokalne vlasti.

„Ja se nadam se da će muzej ugledati svjetlo dana i da će obogatiti ionako već bogatu ponudu na području općine Čapljina kada se radi o različitim kulturno-povijesnim znamenitostima“, kaže načelnik općine Čapljina Smiljan Vidić.

Međutim, kako to obično biva u BiH, ključni problem je novac.

„Kao jedinica lokalne samouprave, mi podržavamo ovaj projekt. Naravno, sami ga ne možemo iznijeti i trebat će i pomoć sa viših razina vlasti – i županije i Federacije, ali ne smijemo zaboraviti i svjetske institucije koje možemo uključiti u ovaj projekat“, kaže načelnik Vidić.

Općina Čapljina

Općina Čapljina

Preciznije, u Ministarstvu obrazovanja i nauke Federacije BiH se nadaju da će u projekat uspjeti uvući i fondove Evropske unije i UNESCO-a.

„Naša ideja je da, uključivanjem naše akademske i naučne zajednice itd., dođemo do idejnog, izvedbenog projekta, koji bismo onda mogli da predložimo za podršku kroz različite EU i međunarodne fondove“, navodi pomoćnik ministra za nauku i tehnologiju Jasmin Branković.

Međutim, hoće li i ovaj projekat – kada do njega dođe - biti blokiran od politike, koja je već zaustavila desetine miliona eura novca iz evropskih IPA fondova zbog zastoja u eurointegracijama, pokazat će vrijeme. Kako sada stvari stoje, dobra ideja je još daleko od realizacije.
  • 16x9 Image

    Mirsad Behram

    Dopisnik je Radija Slobodna Evropa iz Mostara. U novinarstvu je od februara 1994. godine. Diplomirao na Fakultetu političkih nauka, studij žurnalistike u Sarajevu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG