Dostupni linkovi

logo-print
Internacionalna liga humanista nedavno je dodijelila plakete za postignute rezultate u oblasti lokalne samouprave osmorici načelnika općina u BiH. Među njima našao se i načelnik Prijedora Marko Pavić.

Upravo zbog nagrade Paviću, koji je tokom svog mandata, kao prvi čovjek Prijedora, negirao zločine nad nesrpskim stanovništvom koji su se dogodili u tom
gradu oglasila su se brojna udruženja žrtava i intelektualci.

Stravični zločini koji su se dogodili u Prijedoru 1992 godine nad nesrpskim stanovništvom ovog grada, bili su jedan od povoda za osnivanje Haškog tribunala. 20 godina kasnije u tom gradu, na čijem je čelu Marko Pavić nema nijednog spomenika za žrtve ovih zločina.

Ervin Blažević iz Udruženja građana Optimisti podsjeća da je gdje je bio logor Trnopolje izgrađen spomenik srpskim palim borcima koji je izgradila opština.

„U samom gradu ne možete naći nijednu pločicu koja će ukazati na to da je tu ubijeno preko tri hiljade Prijedorčana. Kada sam pitao načelnika Pavića koliko se još traži nestalih Prijedorčana, on me pitao „šta podrazumijevaš pod prijedorčani, da li Srbin, Hrvat ili muliman“, priča Blažević.

Internacionalna Liga humanista Paviću je dodijelila priznanje na osnovu procjene stepena poštovanja principa Evropske povelje o lokalnoj samoupravi u radu lokalnih lidera u vlasti i samih organa vlasti.

Ovaj potez organizacije čija je namjera da gradi mir, povjerenje i demokratiju,
osudila su brojna udruženja žrtvava, organizacije i intelektualci.

U pismu koje su ispred kanadskog Instituta za istraživanje genocida uputili predsjednici Elizabet Ren naveli su kako Pavić žrtvama zabranjuje pravo na sjećanje istinu i pravdu, zabranjujući korištenje riječi genocid, te zabranjuje obilježavanja stradanja.

Nagrada za održavanje etničkog čišćenja

Nagrada za djelovanje u lokalnoj samoupravi, nagrada je za održavanje stanja nakon etničkog čišćenja smatra Sudbin Musić, iz Udruženja logoraša Prijedor 92.

„Ako uzmete u obzir da je javna administracija, javne ustanove i preko 20 javnih preduzeća i ustanova etnički čisto, ja ne vidim šta je on uradio da se „naruši“ etnički čista administracija od početka rata u Prijedoru“, objašnjava Musić.


Obilježavanje godišnjice zatvaranja logora Omarska, Prijedor, avgust 2012.

Obilježavanje godišnjice zatvaranja logora Omarska, Prijedor, avgust 2012.

Načelnik Prijedora Marko Pavić, grada sa najvećim brojem optuženih za ratne zločine, je krajem maja ove godine zabranio postavljanje 266 bijelih vreća i isto toliko crvenih ruža u znak žena i djevojčica ubijenih u Prijedoru 1992. godine.

Njegova je ocjena kako su nevladine organizacije i porodice žrtava "jednim igrokazom, mrtvačkim kesama i školskim klupama obilježiti žrtve, a to nije ni dobronamjerno, ni dostojanstveno".

Liga humanista, makar tako piše, zalaže se za slobodu svih, bez obzira na nacionalnu, vjersku, rasnu, pripadnost, jednakost, ta da je istina temeljno načelo izgradnje humane civilizacije.

Svoje djelovanje i svoj rad Internacionalna liga humanista temelji na humanističkim načelima, koja predstavljaju temeljnu platformu i daju joj univerzalno djelovanje.

Nikom nije jasno kako je gradonačelnik Prijedora zadovoljio neka od načela koja promovira Liga humanista jedno takvo je recimo afirmacija ljudske jednakosti

“Prirodno pravo je težnja svakog čovjeka da živi slobodno i sigurno u pravednom i mirnom svijetu. Jednakost u svemu najbolji je odgovor svakoj represiji, nasilju, siromaštvu, nesigurnosti koje prijete da preplave svijet u kojem živimo”, jedno je od deset načela ove organizacije, napisanih na zvaničnoj veb stranici.

Čovjek koji je dobio priznanje organizacije koja ovako piše javno je u gradu čiji je načelnik, između ostalog, zabranio korištenje riječi genocid.

“Nijedan sud nije dokazao da se u Prijedoru dogodio genocid, i ja ću od MUP-a Republike Srpske zatražiti da ne dozvoli nijednu manifestaciju koju tim povodom žele da obilježe bošnjačka udruženja. Posebno ću zatražiti da se njihovo održavanje zabrani na javnim mjestima u vlasništvu opštine i u opštinskim institucijama i objektima", rekao je ovo Pavić 22. maja, kada je zabranio da se postavi instalacija koja će podsjećati na ubijene žene i djevojčice u Prijedoru.

Za načelnika Marka Pavića ni postojanje nekih od najzloglasnijih koncentracionih logora kakvi su Omarska, Trnopolje i Keraterm, ni preko tri hiljade ubijenih Prijedorčana, ni više od 30.000 prognanih, nisu bili dovoljan razlog da pokaže makar suosjećanje sa svojim sugrađanima.

Sve to, nažalost, nije zanimalo čelne ljude iz Internacionalne lige humanista kada su donosili odluke o zlatnim plaketama.

Obrazloženje za ovakvu odluku u petak je bilo nemoguće dobiti, jer su kako nam je rečeno, čelni ljudi organizacije na putu.

Činjenice koje su utvrđene pred Haškim tribunalom između ostalog govore da su 31. maja 1992. godine vlasti bosanskih Srba u Prijedoru izdale naredbu putem lokalnog radija kojom se naređuje svom nesrpskom stanovništvu da obilježi svoje kuće bijelim zastavama ili čaršafima i da pri izlasku iz kuća stave bijele trake oko rukava.

To je bio početak kampanje istrebljenja u kojoj su provođene masovne egzekucije, silovanja, otvarani koncentracioni logori i činjeni drugi zločini, čiji je konačni ishod bio uklanjanje 94 posto bosanskih muslimana i bosanskih Hrvata sa teritorije opštine Prijedor.

U Prijedoru su tokom rata u Bosni i Hercegovini ubijena 3.173 civila, od čega 256 žena i 102 djece.

Blizu 31.000 osoba je zatočena u logorima, dok ih je 53.000 protjerano.
  • 16x9 Image

    Marija Arnautović

    U novinarstvu od 1998, a od 2004. novinar-reporter i urednik vijesti u sarajevskom birou RSE i urednica i voditeljica magazina TV Liberty.

  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG