Dostupni linkovi

logo-print

Budžetski rebalans preko džepova crnogorskih građana


Zgrada Vlade Crne Gore

Zgrada Vlade Crne Gore

Iz Ministarstva finansija je prije tri dana objelodanjeno da je rebalans u pripremi, a kao glavni razlog se ne navodi moguća lavina aktiviranja bankarskih garancija za dugove koje su ruski investitori napravili u podgoričkom Kombinatu aluminijuma, već "negativna ekonomska kretanja u državama eurozone, što uslovljava smanjenje investicija, pa i manje budžetske prihode", koji su umanjeni i zbog snježnog nevremena.

Pominje se i "primjena vladine uredbe o organizaciji i načinu rada državne uprave, a tek kao jedna od stavki - potreba obezbjeđenja dodatnih sredstava zbog plaćanja obaveza po osnovu izdatih garancija.

U opoziciji smatraju da je upravo to glavni razlog. Poslanik Nove srpske demokratije Radojica Živković kaže da građane čeka nov pad životnog standarda ali da, ukoliko na naplatu dođe svih (sa kamatama) 170 miliona eura, ni rebalans neće biti dovoljan.

"Rebalans je svakako posljedica ovoga što se dešava u KAP-u i plaćamo cijenu tog potpisanog ugovora i nekih odnosa sa Rusima, dogovora i pregovora za koje javnost možda još i ne zna. Rebalans će bitno uticati na potrošnju i na standard građana. Naročito će biti teško onima koji i sada žive na ivici siromaštva. Povećanje PDV-a je izvjesno a ja vjerujem da ni rebalans neće uticati i da nam slijedi zaduženje kod međunarodnih finansijskih institucija, najvjerovatnije kod MMF-a ali tek kada ispunimo određene uslove. Ti uslovi su teški - mora se otpustiti veliki broj radnika, moraju se smanjiti plate jer teško je predvidjeti svu situaciju posebno ako dođe na naplatu svih 130 miliona eura, bez kamata", naglašava Živković.

Rebalans budžeta će se realizovati jer Vlada uviđa da je sadašnji proračun neodrživ jer nema dovoljno novca za izmirivanje svih obaveza.

Premijer Igor Lukšić još uvijek ne pominje povećanje poreza na dodatu vrijednost koje bi podstaklo rast cijena, i isticanjem potrebe uvažavanja "socijalne održivosti" vjerovatno pokušava da umiri javnost koja strahuje od novog udara na životni standard.

"Šta će sve biti stavke koje će se preispitati ja bih ipak prepustio Ministarstvu finansija da ono najprije učini prijedlog i u tom kontekstu što mislim da je jako važno jeste da bilo koji prijedlog koji se napravi na neki način bude elementarno socijalno održiv. Mislim da je u ovom trenutku jako važno da se najbolje moguće sačuva od pogoršanja socijalni položaj najvećeg broja stanovništva i da u tom smislu, ako smo zainteresovani za eventualno povećanje prihodne osnove ili za preispitivanje rashoda onda mislim da treba sagledati mogućnosti dodatnog oporezivanja ili luksuza ili onih koji su platežno moćniji , naravno u datim crnogorskim uslovima", kaže Lukšić.

Oporezivanje luksuza nije realno očekivati

"Da se vodila odgovorna i aktivna ekonomska politika, Crna Gora ne bi ni dospjela u sadašnju situaciju", kaže za naš Radio profesor Univerziteta Mediteran Milenko Popović.

Vlada, kaže, nije trebalo da srlja u loš projekat hidroelektrana na Morači, već da pripremi kvalitetne energetske projekte za koje i sada, u vremenu krize ima dovoljno novca jer, između ostalog, samo Kina ima četiri hiljade milijardi koje ne zna gdje da uloži.

Profesor Popović smatra da nije realno očekivati rješenje kroz oporezivanje luksuza, a da kresanje javne potrošnje vodi u dalje usporavanje ekonomskih aktivnosti koje će kroz smanjenje Bruto domaćeg proizvoda, učešće duga u BDP-u zapravo učiniti još većim.

Po njegovom mišljenju, nema značajnog prostora za smanjenje već sasvim niskih penzija i plata i otpuštanje u javnom sektoru. Mračan scenario ne čini ništa svjetlijim ni povećanje poreza na dodatu vrijednost koje Popović smatra jedinom mogućnošću koja, može se zaključiti, opet ne vode ničemu dobrom.

"Ako idete na povećanje PDV, što je zaista jedino na šta se objektivno može računati jer je PDV u ovom trenutku 17 posto, odnosno uz Srbiju najniži u regionu pa i u odnosu na zemlje EU. To je ipak upitno, jer mi ne znamo u kojoj mjeri će se taj PDV odraziti na potrošača a u kojoj mjeri na proizvođača. Ako se odrazi na potrošača on direktno utiče na smanjenje kupovne moći i smanjenje životnog standarda i na otežavanje i onako teške situacije . Sa druge strane, ako se prebacuje na proizvođača on sigurno vodi smanjenju zaposlenosti i smanjenju nivoa privredne aktivnosti jer naš proizvođač nije u stanju da apsorbuje povećani PDV, prosto zbog okolnosti da je ogroman dio crnogorske privrede nelikvidan", ocjenjuje Popović.

I dok cijena goriva bilježi rekord, loše privatizacije dolaze polako na naplatu, dok se očekuje povećanje cijene struje, poreza i smanjenje plata, crnogorski građani pribjegavaju onome u čemu im, čini se, nema premca – u snalaženju.

Takav je zaključak i ankete iz Budve gdje je Jasna Vukićević pitala stanovnike tog primorskog grada kako sastavljaju kraj sa krajem:

  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

XS
SM
MD
LG