Dostupni linkovi

logo-print

Budžetska politika: Samo plate, ništa razvoj


Brojač budžetske potrošnje, Sarajevo, januar 2012.

Brojač budžetske potrošnje, Sarajevo, januar 2012.

Budžeti na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini u većini slučajeva su usvojeni, no niti jedan nije socijalni i razvojni. Svi su usmjereni na finansiranje javne uprave, odnosno za plate i naknade budžetskim korisnicima. Nema ulaganja u privredu, izgradnju puteva ili zapošljavanje.

I dok političari tvrde kako je razlog tome ustrojstvo države u kojem se budžeti usvajaju u deset kantona, dva entiteta i državi, analitičari ocjenjuju da se uštede mogu ostvariti i u okviru postojećeg, jer bi u suprotnom već ove godine svi zajedno mogli bankrotirati.

Admir Bećić iz Tuzle posao nema već godinama. Radi i zarađuje na crnom tržištu kako bi prehranio i školovao dvije kćerke. Kaže kako je ponižavajuće stanje u kojem se nalazi njegova porodica:

„Kad dođeš kući, pa kad te pita ima li plate - nema plate. Ne možeš dobiti niotkle ništa. Vjerujte, da mi nije rodbine koja je imućnija od mene, bogatija, da bih ja svoju djecu prestao školavati. Nemam otkle.“

Admir je tek jedan od primjera brojnih građana koje žive na ivici siromaštva. Procjene su da ih u Bosni i Hercegovini ima oko 50 posto. No, oni su u ovoj zemlji „ničija briga“.

U budžetima koji se svake godine usvajaju u kantonima, entitetima i državi, za njih novca nema. Sve što vlade predlože, a parlamenti usvoje, usmjereno je za javnu upravu, odnosno njihove plate.

„Izgleda da budžet služi samo onima koji opslužuju vlast. Mi to ne želimo. Želimo da se ulažu sredstva građana za razvoj privrede, zapošljavanje ljudi. Inače nam se loše piše“, kaže Husein Špago, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hercegovačko-neretvanskog kantona.

Josip Milić, predsjednik Unije nezavisnih sindikata Federacije BiH, kaže kako je u Bosni i Hercegovini sve političko pitanje. Prema njegovim riječima, na svim nivoima Sjedište Saveza sindikata BiH, Sarajevo

Sjedište Saveza sindikata BiH, Sarajevo

vlasti u javnoj upravi je zaposlen bespotrebno veliki broj ljudi.

U Federaciji BiH egzistira deset kantona koji imaju vlade i skupštine, poslanike, pomoćnike ministara, agencije, šofere, sekretarice, savjetnike i ko zna šta sve još ne. Po istom principu funkcionišu entiteti i država, kaže Milić:

„Primjerice grad Mostar - koliko se izdvoji za političke stranke. Županija hercegovačko-neretvanska - koliko se izdvoji za političke stranke. Federacija - koliko se izdvoji za političke stranke. BiH isto tako. A sve su to stranke koje participiraju i u Mostaru i u županiji i u ostalom. Znači to su velika sredstva koja se izdvajaju, a koja nitko ne može kontrolirati.“

Krajem prošle godine u Republici Srpskoj usvojen je budžet za 2012. u iznosu od 912 miliona eura, od čega je 350 miliona eura za plate zaposlenih u javnoj upravi. Opozicione stranke u tom bh. entitetu smatraju kako budžet nije ni socijalni, ni razvojni.

„Preko 85 posto sredstava iz ovih agencija je predviđeno samo za rashode po osnovu ličnih primanja“, navodi Zoran Đerić, poslanik PDP-a u Skupštini Republike Srpske.

Godina krajnje konsolidacije

Ništa bolja situacija nije ni u Federaciji BiH. Ovogodišnji budžet je 961 milion eura i povećan je za 11 posto u odnosu na prošlogodišnji. Smanjene su samo osnovice zaposlenima, ali samo zbog toga da bi se i ove godine država mogla zadužiti kod MMF-a.

"U razgovorima sa predstavnicima iz MMF-a je rečeno ako se okvir sredstava zadrži na razini izvršenja u 2011. godini, mi ćemo dobiti zeleno svjetlo da idemo sa inicijativom prema sredstvima MMF-a“, kaže Ante Krajina, ministar finansija u Vladi Federacije BiH.

Zgrada Kantona Sarajevo

Zgrada Kantona Sarajevo

Veći budžet u ovoj godini u odnosu na prethodnu u najvećem broju slučajeva imaće i kantoni. Tako je u Kantonu Sarajevo ovogodišnji u iznosu 358,3 miliona eura, a u Tuzlanskom, iako još nije usvojen, biće povećan za dva posto. Bajazit Jašarević, predsjednik Skupštine tog kantona, priznaje kako je svjestan da će ovakvi budžeti u Bosni i Hercegovini, u kojima nema novca za privredu, uskoro zemlju dovesti do finansijskog kolapsa.

„Ovaj put nema alternativu. Samo je pitanje da li su vlade, sindikati i poslodavci kao socijalni partneri svjesni da je 2012. godina krajnja godina kada moramo izvršiti konačnu konsolidaciju“, naglašava Bajazit Jašarević.

I ekonomski stručnjaci upozoravaju da budžetska politika koja se vodi u BiH je fiskalno neodrživa.

„Ovakva konstalacija odnosa, struktura države je neodrživa. Ni mnogo bogatije ekonomije ne bi mogle finansirati ovo sve što se finansira iz budžeta u BiH“, ocjenjuje Dženan Đonlagić, profesor na sarajevskom Ekonomskom fakultetu.

„I ono što mi u sindikatu priželjkujemo i očekujemo od budžeta je da oni budu koncipirani tako da izmiruju obaveze prema korisnicima budžeta u punom kapacitetu, ali i da postoji znatno više novca koji bi se upotrijebio za otvaranje novih radnih mjesta“, smatra Ranka Mišić, potpredsjednica Konfederacije sindikata BiH.

A da budžeti u BiH trebaju biti podsticajni za privredu potvrđuju i Mostarci i Tuzlaci. Za nastalu situaciju krive bosanskohercegovačke političare:

„Zašto su izabrani nego da rade svoj posao.“

„Niko ne radi. To sa budžetom je samo stvar stranaka?“

„Najveći su kočničari političari.“

„Najteži život - zbog onih političara što sjede tamo.“


Ne treba ni podsjećati da ni u jednom od bh. budžeta nema novca za sanaciju puteva, izgrađeno je samo 37 kilometara autoputa, upropašteni su svi nekadašnji privredni giganti, a svakim danom sve je veći broj firmi koje se zbog toga što ih vlast ne podstiče gase.
  • 16x9 Image

    Dženana Karabegović

    Diplomirani žurnalista. Od 1999. prelazi iz Tuzle u Sarajevo, gdje u bh. dopisništvu RSE počinje raditi kao novinarka. Obrađuje političke teme, uređuje i vodi radijske emisije i urednica je magazina TV Liberty.

XS
SM
MD
LG