Dostupni linkovi

logo-print

Budžet RS spisak lijepih želja, privreda zapostavljena


Zgrada Vlade RS

Zgrada Vlade RS

Vlada RS usvojila je prošle sedmice Nacrt ekonomske politike i budžeta za 2012. godinu. Nezavisni ekonomisti ocjenjuju da je ekonomska politika, kao i u prethodnim godinama, spisak lijepih želja, a da budžet jasno pokazuje kako entitetska vlada ponovo ide na javnu potrošnju, dok privredu zapostavlja.

Iako se u Nacrtu ekonomske politike RS za 2012. godinu govorilo o ciljevima kao što su fiskalna i socijalna stabilnost, ostalo je nejasno kako entitetska vlada misli postići to s obzirom da je privreda u tim ključnim dokumentima ponovo zapostavljena.

Tako bar tvrde nezavisni ekonomski analitičari, koji upozoravaju da se ponovo forsira javna potrošnja i kupuje socijalni mir.

„Očito je da je naša vlada okrenula leđa privredi i da ide već skoro na svoje glasačko tijelo, zadužuje se u inostranstvu, diže kredite, isplaćuje plate i izdražava ovoliku upravu. Mislim da je to već svakome jasno - znači Vlada ne zna praviti privredni razvoj“, ocjenjuje direktor Ekonomskog instituta u Bijeljini Aleksa Milojević.
Milojević: Očito je da je naša vlada okrenula leđa privredi i da ide već skoro na svoje glasačko tijelo.

Budžet RS za sljedeću godinu veći je za četiri i po miliona od ovogodišnjeg, rebalansiranog. Najveća rashodovna stavka su lična primanja - gotovo 700 miliona maraka. Komentarišući budžet i ekonomsku politiku koja ga prati, ekonomista Slaviša Raković kaže da Vlada računa na održavanja, pa čak i rast javne potrošnje.

„Zašto Vlada vjeruje u potrošnju teško je reć, ali onih 700 miliona planiranih ličnih primanja očito, kada bi se smanjilo, uticalo bi i na neke rezultate u ukupnom privređivanju“, kaže Raković.

Privređivanje, utisak je ekonomista, nije prioritet Vlade RS. U narednoj godini nema podsticaja zapošljavanju, a poljoprivreda ostaje na 60 miliona maraka kao i ove godine.

„Država bi morala, ako ništa drugo, da podstiče zapošljavanja u ovim malim preduzećima. Mi uništavamo malu strukturu, a u filozofiji razvoja se kaže da su osnov našeg razvoja mala i srednja preduzeća“, kazao je profesor Aleksa Milojević.

Otpuštanja nisu rješenje

Iako su se poslodavci nadali smanjenju opterećenja u narednoj godini, kako stvari stoje, ostaju kratkih rukava.

„Imamo zahtjeve od Privredne komore da uvedemo neoporezivi dio, da vratimo neoprezivi dio na poreze na platu i da stimulišemo investicije, odnosno smanjimo porez na dobit za investicije. Nije predviđeno u ekonomskoj politici. Napravićemo određene kalkulacije i ući u javnu raspravu i vidjeti šta je moguće od toga prihvatiti“, kaže predsjednik Vlade RS Aleksandar Džombić.
Konvertibilne marke - ilustracija

Konvertibilne marke - ilustracija


Odahnuti mogu entitetski službenici - glomazna biračka mašinerija kojoj je obećano da neće biti smanjenja plata. Ono što nije bilo precizno definisano jeste Džombićeva izjava da će se definisati višak zaposlenih u javnoj upravi. Na pitanje da li se tu mogu očekivati rezovi, predsjedik Vlade RS nevoljko je odgovorio:

„To znači da će možda rezovi ići u tom pravcu.“

„Rješenje nije da se otpuštaju ljudi, bez obzira koliko mi imamo težak adminstrativni aparat - to neće dovesti do privrednog razvoja. To znači, mogu ljudi ostati bez posla, ali ako ne bude zapošljavanja u privredi, onda će nastati još veći haos, jer ti ljudi će i dalje trošiti, njih neko mora izdražavati“, kazao je Milojević.

U budžetu RS za narednu godinu negdje se štedilo, a negdje se bilo široke ruke. Tako će parlamentarne stranke u narednoj godini dobiti 3,2 miliona, dok će četiri miliona maraka biti utrošeno za Andrić-grad. Istovremeno, doznake na ime socijalne zaštite u 2012. iznose 228 miliona i manje su za 13 posto u odnosu na rebalansom utvrđeni iznos ove godine.

Projektovani rast, kako kažu u Vladi RS, sljedeće godine trebalo bi da bude dva i po posto. Ekonomisti sumnjaju da će se to ostvariti - tvrde da je to izuzetno ambiciozna stopa jer RS nema ekonomski potencijal koji je u stanju da stvara materijalni proizvod.

Epilog priče, kako kaže profesor Aleksa Milojević, biće nova zaduživanja, pa će se krediti računati kao prirast društvenog proizvoda. Za otplatu unutrašnjeg duga naredne godine planirano je 178 miliona maraka, što je za 43 posto više od rebalansiranog iznosa u ovoj godini, dok su sredstva za otplatu ino duga veća za 20 procenata.
  • 16x9 Image

    Maja Bjelajac

    U skoro dvije decenije novinarske karijere, izvještavala i istraživala o temama iz kulture, politike i društva za najveće medije u Republici Srpskoj o od 2006. radi kao dopisnik RSE iz Banjaluke.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG