Dostupni linkovi

logo-print

Budžet ili privreda: Kako iskoristiti ruski novac u RS


Ruska rublja, ilustrativna fotografija

Ruska rublja, ilustrativna fotografija

Predratni dug bivšeg Sovjetskog Saveza prema Bosni i Hercegovini od 125 miliona dolara, ponovo je zaoštrio odnose između Vlasti u Republici Srpskoj i predstavnika Republike Srpske u institucijama BiH.

Trećina novca trebala bi pripasti Republici Srpskoj što entitetska vlast očekuje kako bi zakrpila budžetske rupe, dok iz Saveza za promjene, koji vrši vlast u Sarajevu, tvrde da taj novac mora otići u privredu.

Konačnu riječ daće Savjet ministara, a kako se budžetski rascjep u ovom entitetu sve više širi tako se zaoštrava i retorika.

Sporni "Klirniški dug" je nastao po osnovu robne razmjene bivše Jugoslavije sa bivšim Sovjetskim Savezom, do sada je Rusija riješila sa svim jugoslovenskim republikama, osim sa Bosnom i Hercegovinom.

Godinama se pokušalo naći pravo rješenje, pa je tako bilo u planu prebijanje duga za gas, zatim je bilo planirano da Rusija isporuči višenamjenske helikoptere, te se predlagala i kompenzacija u opremi za željeznice.

Konačno je Savjet ministara BiH dobio od ruskog ministra finansija prijedlog da se dug isplati u kešu, na šta su se obradovali nosioci vlasti u Republici Srpskoj.

Ministar industrije, Petar Đokić, tvrdi da je to sve zasluga entitetskog predsjednika Milorada Dodika.

"To je, prije svega, doprinos Vlade Republike Srpske i pozicija Republike Srpske koju ima unutar Ruske Federacije pa i napora koji je učinio predsjednik Republike Srpske", kaže Đokić.

Vjekoslav Bevanda

Vjekoslav Bevanda

Ponuda da se 125 miliona dolara isplati u kešu, već su prihvatile entitetske vlasti, a Vjekoslav Bevanda, ministar finansija BiH, u izjavi za N1 je rekao: "Mislim da nećemo biti toliko naivni i rekao bi i ludi da neiskoristimo ovu šansu jer nijedna država bivše Jugoslavije to nije naplatila onako kako bi mi trebali naplatiti".

Ipak, zapelo je na odnosima enitetske Vlasti u Republici Srpskoj i Saveza za promjene koji vrši vlast na državnom nivou.

Vlast optužuje Savez za promijene da opstruiše naplatu ovog duga koji je neophodan budžetu Republike Srpske, kaže Đokić.

"Organizovana namjera da se pokuša stvoriti što teže stanje u Republici Srpskoj cjeneći da je problem sa prihodima problem svih vlasti u BiH", smatra Đokić.

Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Mirko Šarović, sa druge strane tvrdi da trećina novca, nekih 40 miliona dolara, koliko bi trebalo pripasti Republici Srpskoj, ne treba usmjeriti na krpljenje budžetskih rupa, već se treba naći način da se on usmjeri u privredu.

"Mislim da ovoj aktuelnoj vlasti ne treba dozvoliti da oni budu ti koji će da dijele taj novac. Taj novac možemo mi srpski predstavnici u institucijama BiH da podijelimo na pošteniji objektivniji i kvalitetniji način", rekao je Šarović.

Gazprom

Gazprom

Ako i kada entitetske vlasti dobiju novac, ostaće neriješeno pitanje 104 miliona dolara duga "Gazpromu" za isporučeni gas u ratnom periodu prema BiH, a s obzirom da Federacija BiH za razliku od Republike Srpske nema problem sa likvidnošću.

Ekonomista Slobodan Lukić smatra da će teško ruski novac ići direktno u entitetske budžete.

"Republici Srpskoj apsolutno odgovora da 33 odsto od 125 miliona dolara dobije u budžet i da zakrpi te budžetske rupe i da uđe u izbornu kampanju mirno, a Federacija BiH može lagodno da sačeka i da kaže, pa i Savjet ministara, da kaže, riješićemo iz tih novaca i finansiranje duga za gas, i mislim da se tu neće dogovoriti", mišljenja je Lukić.

Dok vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine ne zavise toliko od ruskog novca, Vladi Republike Srpske je neophodno 250 miliona evra kako bi zakrpila ogromnu budžetsku rupu.

Već kasne socijalna davanja, poput penzija, invalidnina, boračkih davanja, te podsticaja poljoprivrednicima i grantova državnim preduzećima, a kako aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) još nije na vidiku, ruski novac im je prijeko potreban.

Ipak, o svemu će na kraju odlučivati Savjet ministara Bosne i Hercegovine.

  • 16x9 Image

    Gojko Veselinović

    Radio u banjalučkim Nezavisnim novinama, te na BH Radiju 1. Izvještavao i istraživao o temama koje se tiču politike, društva, ekonomije i kulture. Od novembra 2012. je dopisnik RSE iz Banjaluke.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG