Dostupni linkovi

logo-print
Budva o kojoj se uvijek govori kao o turističkom mjestu je ipak i grad sa ljudima koji u njemu žive tokom cijele godine i muku muče sa cijenama koje su ovdje daleko više od ostatka zemlje.

Građani Crne Gore o Budvanima često govore kao o privilegovanom dijelu društva, kao ljudima koji plivaju u novcu lako zarađenom od turističkih i ostalih pratećih usluga, pa čak i srećnicima koji žive udobno, a ne moraju ništa da rade. To je, međutim, daleko od istine jer veliki broj žitelja Budve radi za platu koja nije ništa bolja od ostalih, a s druge strane moraju da izlaze na kraj sa cijenama koje su daleko više onih u ostatku Crne Gore.

Ako se i odreknu kafića, Budvani ne mogu da prestanu da odlaze u prodavnice čiji su vlasnici, poput ugostitelja, navikli na turiste i često nemaju milosti pri određivanju cijena. Pored toga, tu su i drugi troškovi koji su ovdje drastično veći. Mediji u okruženju su tako "reklamirali" budvanski turizam informacijom da je parking skuplji od kreveta, a vlasnici stanova plaćaju ljut porez koji za četrdeset kvadrata stambenog prostora godišnje iznosi 450 eura. Višestruko su veće i dažbine za razne komunalije - odvoz smeća, utrošenu vodu koja je ovdje bar 50 posto skuplja.

Budva

Budva

"Kubik vode košta 90 centi. Neka ko god hoće ode na svoj izvor i donese hiljada litara vode kući to će ga koštati više nego ovih 90 centi", kaže direktor budvanskog vodovoda Milenko Medigović.

"Što se tiče cijena koje reguliše samo tržište, nema značajnih mogućnosti da se na lokalnom nivou utiče", kaže turizmolog Miloš Bigović komentarišući visoke cijene u maloprodaji koji smatra da tražnja pokazuje da su te cijene odgovarajuće.

"Drugi aspekt se odnosi na cijene komunalne politike. To su cijene koje definitivno mogu da donose lokalne samouprave i to je u domenu političke ekonomije, odnosno politika ima uticaj na formiranje cijena. Smatram da u trenutno socio-ekonomskom trenutku cijene komunalnih usluga ne samo u Budvi nego bilo gdje u Crnoj Gori ne treba da se povećavaju".

Vlast bez dodira sa realnošću

Na pitanje - zašto budvanske vlasti ne utiču da se cijene koje određuje lokalna samouprava bar približe nivou na kom su u ostalim opštinama - odgovara odbornik opozicione Socijalističke narodne partije u budvanskom parlamentu, Miomir Pejović:

"Kada nerealno planirate megalomanske projekte poput koncerata Roling Stonsa ili Madone ili za trku glisera jednog dana sve to mora da padne na teret građana i kako vratiti sve te kredite nego zavlačenjem duboko u džepove građana Budve. Na taj način neodgovorna vlast i pojedinci nastoje da opravdaju svoje neuspješne projekte i propale zamisli".

Budva je grad koji raspolaže ogromnim resursima, ali lokalna vlast ne iskazuje naročitu kreativnost u pronalaženju načina za ostvarivanje dodatnih prihoda, odnosno, sve se svodi na to da se uvode nove i neprestano uvećavaju postojeće dažbine.

"To se dešava kada lokalna vlast ide linijom manjeg otpora", kaže turizmolog Miloš Bigović.

"Da bi vi naplatili dodatne prihode vi morate da uložite značajan napor. Po mom mišljenju lokalne uprave u ovom trenutku nijesu spremne da ulože dodatne napore da naplate dodatne prihode. Oni jednostavno povećavaju cijene onih prihoda koje mogu lako da naplate i pokušavaju na taj način da obezbijede dodatna sredstva. To se u kratkom roku može učiniti dobro ali na duže staze to je loše i pogrešno".

Odbornik opozicionog SNP-a u budvanskom parlamentu, Miomir Pejović kaže da je suština problema građana Budve vlast koja više nema dodir sa realnošću.

"U nazad 5 godina, svake godine se izdvaja million i po eura ulaže se u sportske klubove, dok na jednog pedijatra dolazi hiljadu i po djece. Zamislite tu vlast koja nema predstavu o relanom stanju i potrebama građana. Naravno da pripadnici vladajuće klase ne koriste usluge javnih ustanova doma zdravlja i državnih bolnica, jer se oni liječe ili u inostranstvu ili u privatnim zdravstvenim centrima i ustanovama".
  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

  • 16x9 Image

    Jasna Vukićević

    Dopisnica RSE od 1999. godine. Sarađivala sa više crnogorskih i regionalnih medija. Po obrazovanju profesorica engleskog jezika i književnosti.

XS
SM
MD
LG