Dostupni linkovi

logo-print

Budvanski mozaik uskoro u punom sjaju


Motiv delfina sa antičkog mozaika iz Ville Urbana, foto: montenegrina.net

Motiv delfina sa antičkog mozaika iz Ville Urbana, foto: montenegrina.net

Kakav je odnos u Crnoj Gori prema kulturno-istorijskoj baštini govori primjer rimskog mozaika starog oko 2.000 godina koji je nakon pronalaženja držan u mraku neuslovnog depoa prethodnih 35 godina.

Pronađen je u arheološkim iskopinama Budve nakon zemljotresa 1979., a konzervacija mozaika je počela tek ovih dana i sredinom godine bi njegovi zmajevi i delfini mogli po prvi put izloženi u javnosti.

Konzervaciju neprocjenjivog arheološkog blaga pronađenog nakon zemljotresa u prostoru vile Urbana vodi Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore

“Mislim da je ovo najveći posao koji je od osnivanja centra do danas uopšte napravljen od strane menadžmenta firme i ukupnih konzervatorskih ateljea”, kaže direktor Željko Čelebić.

Od nekadašnjih stotinu kvadrata mozaika sačuvano je oko 40. No, i njihova vrijednost je neprocjenjiva, kaže direktorica Muzeja i galerija Budve Biljana Brajković Pajković:

“Sačuvana je predstava delfina, zmaja i tih ukrasnih djelova koji su takođe vrlo vrijedni i ne manje značajni od tog centralnog dijela na kojem ne možemo da po zakonu radimo rekonstrukciju jer je svega sačuvano ispod 50 posto mozaika. Možemo samo da radimo konzervaciju.”

Konzervacija će biti obavljena najsavremenijom metodom koja će omogućiti izložbenu mobilnost mozaika, a crnogorskim stručnjacima pomažu kolege iz Srbije

“To je postavljanje na jedan veoma lak nosač koji je načinjen od alumijumskog saća koje se koristi i u avio industriji a dobar je zato što je jako čvrst, stabilan tako da će ti mozaici kada budemo završili konzervaciju moći da budu uslovno rečeno pokretni. Biće omogućeno da te velike površine izložimo na različite načine“, kaže konzervatorka Maja Franković.

Zanimljivo je da je Budvanin Jovo Đurović još kao student učestvovao u podizanju mozaika a danas je dio tima koji ga konzervira:

“Imajući u vidu da je prošlo toliko godina i da je mozaik izmiještan već 5 ili 6 puta iz neadekvatnih uslova, možemo slobodno reći da smo zadovoljni da je najveći dio tih figuralnih predstava sačuvan i da će, u to sam siguran 99 posto biti vraćen na ono kako je izgledao kada je pronađen prije 30 godina.”

U okolnostima kada Stari grad prekrivaju plastične reklame, eloksirana bravarija i klima uređaji, njegove zidine narušene divljom gradnjom a vrata od grada okovana ljetnjim šankovima, dvomilenijska baština starog jezgra je gotovo zaboravljena.

Ipak, potpredsjednik Opštine Ljubomir Filipović smatra da će rimski mozaik označiti početak obnove kulturnog duha stare Budve

“Antičko nasljeđe Budve i legenda o nastanku Budve duboko povezuju Budvu sa onim što je evropski kontinent. Ovaj mozaik je simbol te veze Budve sa evropskom kulturom.”

Rimski mozaik je samo djelić silnog kulturno istorijskog blaga koje je decenijama propadalo zbog nebrige i neznanja onih koji su plaćani da o njemu brinu. O tome svjedoči činjenica da su dokumenta o mozaiku tražena po privatnim arhivama i u inostranstvu.

Sadašnja dirketorica Muzeja i galerija u Budvi Biljana Brajović Pajković ipak vjeruje da će sa oko pola miliona eura, koliko je grad ove godine izdvojio za kulturno istorijske projekte dio te baštine biti spašen:

“Planiramo da odradimo i konzervaciju i restauraciju rano hrišćanskog mozaika, rimske terme koje se nalaze na trgu ispred crkve Svetog Ivana kao i istraživanja na bazilici.
  • 16x9 Image

    Jasna Vukićević

    Dopisnica RSE od 1999. godine. Sarađivala sa više crnogorskih i regionalnih medija. Po obrazovanju profesorica engleskog jezika i književnosti.

XS
SM
MD
LG