Dostupni linkovi

logo-print

Budva: Više od polovine stranih školaraca Rusi


Budva

Budva

U Budvi nema zvaničnih brojki o tome koliko je nastanjeno Rusa, niti koliko nekretnina posjeduju. Međutim, na svakom koraku je vidljivo da je to i dalje njihovo omiljeno migraciono odredište, pa iako je njihov broj u ruskoj školi smanjen ovog septembra, oni prosječno čine više od polovine inostranih školaraca.

Iako je na svakom koraku u Budvi uočljiv veliki broj doseljenih Rusa, nema zvaničnog podatka o tome koliko ih danas živi u Budvi, niti koliko nekretnina imaju u svom posjedu.

Osim ruskog radija i ruske škole, u Budvi je i ruski konzulat, a na svakom koraku su bilbordi, reklame i nazivi firmi na ruskom jeziku.

I dok turističke brojke potvrđuju da je drastična devalvacija rublje značajno smanjila broj Rusa koji provode odmor na obalama Mediterana, pa i u Crnoj Gori, nema zvaničnih pokazatelja da li pad broja upisane djece u ruskoj školi oslikava tendenciju smanjenja broja Rusa koji se doseljavaju u Budvu.

"Broj djece je smanjen jer puno je Rusa otišlo zbog ekonomske situacije, pa ove godine imamo oko četvrdesetoro djece u školi, za razliku od prošle godine kada ih je bilo duplo više", navodi direktorica ruske škole Katjuša u Budvi Nadežda Lapteva.

Budva i crnogorsko primorje nisu odredište samo velikog broja Rusa koji hladnoću istoka rado mijenjaju za topli Mediteran. U samo jednoj od tri osnovne škole u Budvi upisano je preko 100 djece.

Iako ih je više od polovine iz Rusije, ima mališana i iz evropskih, te država regiona, kaže direkrtorica Druge osnovne škole Zorica Stanković.

"Imamo ukupno 155 djece sa stranim pasošem, a iz nekadašnje Rusije ih je preko 70. Ali, svakog dana dobijamo nove učenike kako iz okruženja, tako i iz Ukrajine. Ove godine je baš značajan porast upisane djece iz Ukrajine. Imamo i djece iz Turske, Njemačke, kao i država regije - Bosne i Hrecegovine, Makedonije, Slovenije. Tako da smo mi zapravo jedna međunarodna škola gdje se djeca dobro slažu i brzo se adaptiraju", konstatuje Zorica Stanković.

Stanković dodaje da je proteklih nekoliko godina, kada je trend upisa inostrane djece naglo rastao u budvanskim školama, iskustvo pokazalo da je za njih u prilagođavanju novoj sredini najveći problem učenje crnogorskog jezika.

"Pogotovo na početku je svima njima jezik problem, pogotovo djeci iz Rusije i Turske, ali uz dodatnu nastavu oni to brzo prebaziđu", kaže Zorica Stanković.

A kako se odrasli prilagođavaju životu u Budvi? Naša sagovornica iz ruske škole Nadežda Lapteva je od onih koja ne žali što je Moskvu zamijenila Budvom.

"Ovdje živim sedam godina i na početku sa htjela da se vratim roditeljima. Ali sada je život baš dobar. Imam dvije djevojčice i zbog toga je meni najvažnije da je njima dobro. Njihov život je miran, posle škole one mogu da same šetaju, mogu da idu same na plivanje. One imaju osmjeh na licu i pozitivne su djevojčice i imaju puno prijatelja. A ovaj grad i ova zemlja su otvoreni za njih i ja ne želim da ih promijenim. To je zemlja gdje ja mogu da budem i majka i žena i zato zahvaljujem ovoj zemlji i ovim ljudima", zaključuje Lepteva.

  • 16x9 Image

    Jasna Vukićević

    Dopisnica RSE od 1999. godine. Sarađivala sa više crnogorskih i regionalnih medija. Po obrazovanju profesorica engleskog jezika i književnosti.

XS
SM
MD
LG