Dostupni linkovi

logo-print

Budvanska vlast neće sa starogradskih bedema skinuti spomen ploču o "srpskim oslobodiocima Budve 1918. godine", iako struka potvrđuje da je riječ o fabrikovanju istorije. Obilježje je došlo u fokus javnosti kada su 2013. Socijalistička narodna partija i ambasada Srbije u Crnoj Gori tu položili vijenac povodom praznika koji se u Srbiji obilježava kao Dan primirja. Liberali su potom zatražili od nadležnih u Ministarstvu kulture da se sporno obilježje ukloni.

Iako je Komisija za podizanje spomen obilježja objavila mišljenje da ploča iznad glavnog ulaza u Stari grad ne odgovara istorijskoj istini, predsjednik Opštine Budva Lazar Rađenović je na pitanje Radija Slobodna Evropa o ovoj temi najavio da je lokalna vlast neće skinuti.

"Izvršna vlast u Opštini Budva neće inicirati uklanjanje te ploče", izjavio je Rađenović.

Na ploči piše da je podignuta “na uspomenu dolaska hrabre pobjedonosne Srpske vojske koja poslije junačnih pobjeda oslobodi Budvu, na Mitrovdan 8. novembra 1918".

No, struka kaže da je to obilježje, postavljeno iznad glavnog ulaza u budvanski Stari grad 1931. godine, istorijski neutemeljeno.

"Osmog novembra 1918. Austro-ugarska nije postojala, tako da ne znam od koga smo oslobodili Budvu. Članice austro-ugarske monarhije su prije toga proglasile nezavisnost u svojim parlamentima. Tako da 8. novembra nije moglo biti oslobađanja. A zašto se obilježje postavlja tek 1931. godine? Pa, tadašnja vlast je vrlo spretno znala da ono 1918. ne bi 'pilo vodu' ", kaže direktorka Direktorata za kulturnu baštinu Lidija Ljesar.

Istorijski neutemeljeno spomen obilježje našlo se u fokusu javnosti kada su prije dvije godine opoziciona Socijalistička narodna partija i ambasador Srbije u Crnoj Gori Zoran Bingulac tu položili vijenac povodom praznika koji se u Srbiji obilježava kao Dan primirja. Liberali i Socijaldemokrate su to ocijenili nediplomatskim potezom i dokazom srpskih pretenzija prema Crnoj Gori.

Srpski ambasador je tada izbjegao da odgovori na optužbe da je njegovo obilježavanje srpskog praznika u Budvi politička provokacija.

"Ne želim da ulazim u unutrašnje stvari", kazao nam je tada Bingulac.

U pratnji ambasadora Bingulca bio je 2013. i predsjednik Opštine Budva Lazar Rađenović. Evo kako danas objašnjava stav da neće inicirati skidanje sporne spomen ploče:

"Ploča je sa aspekta Opštine Budva legalna jer je postavljena prije 1971. godine što smo uzeli kao graničnu godinu. Što se tiče istorijskih fakata, to ostavljam ljudima koji su i otvorili tu polemiku sa aspekta njihove stručnosti. Još jedan aspekt je mišljeje građana Budve koje želim da sagledam i na bazi tog utiska ću donijeti odluku. Iz današnje perspektive priča o uklanjanju nekog spomen obilježja, ne osvrćući se na njegove istorijske razine, ne može donijeti ništa dobro Budvi", stav je Rađenovića.

I predstavnici prosrpskih opozicionih partija protive se skidanju ploče, a čuju se i mišljenja da je riječ o kulturnom sloju grada, te da zato ploču ne treba skidati sa zakonom zaštićenog kulturnog dobra.

Generalna direktorka Direktorata za kulturnu baštinu Lidija Ljesar, međutim, ocjenjuje da je riječ o laičkoj zabludi o tome što je zapravo kulturni sloj.

"Znate što bi bio kulturni sloj? Kulturni sloj bi bio kada bi se na ploči nalazio grb Karađorđevića. I ja bih se zalagala u tom kontekstu da se taj grb sačuva. Jer je to istina: Budva je bila pod tom jurisdikcijom. Čuvati svaki kulturni sloj u Crnoj Gori je doprinos civilizaciji. A spomen obilježje koje nije istorijski utemeljeno nije kulturni sloj", ocjenjuje Ljesar.

Citirajući dio natpisa sa ploče "pokoljenja djelu sude", Lidija Ljesar dodaje:

"Ja mislim da smo mi ta pokoljenja i ta generacija koja treba da to čini na osnovu autentične dokumentacije, a ne nikako na osnovu kuloarskih priča, ili 'reče mi jedan čoek'. To ne treba nikako raditi na osnovu političke ostrašćenosti ili potrebe za trenutnim profitom na osnovu intelektualnog mišljenja, nego na osnovu činjenica."

Ako Opština Budva, kao što najavljuje Rađenović, ne skine spornu ploču, postoje odredbe Zakona o zaštiti kulturnih dobara koji omogućavaju da to učini država.

Malo je, međutim, onih koji očekuju da će to desiti, jer se država mnogo puta do sada pokazala nemoćnom pred crkvenom i urbanističkom devastacijom kulturne baštine širom Crne Gore, pa i u budvanskom Starom gradu.

Pritom, fabrikovanje istorije na primjeru sporne spomen ploče je postalo prvenstveno političko pitanje. A politički profit je u odnosu na istorijske fakte i zaštitu kulturne baštine do sada u Budvi uvijek bio mnogo jači argument.

  • 16x9 Image

    Jasna Vukićević

    Dopisnica RSE od 1999. godine. Sarađivala sa više crnogorskih i regionalnih medija. Po obrazovanju profesorica engleskog jezika i književnosti.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG