Nakon što je pušten iz pritvora 24. maja, predsjednik Federacije BiH Živko Budimir došao je u ponedjeljak, nešto iza 12 sati, na posao u Sarajevo. U kratkom obraćanju novinarima ispred zgrade Predsjedništva BiH, Budimir je najavio kako će nastaviti normalno obavljanje funkcije predsjednika. Da li povratak Budimira donosi okončanje političke krize u Federaciji još uvijek niko sa sigurnošću ne može potvrditi. Blokirani su ključni procesi rada i federalne Vlade i Parlamenta, koji se mjesecima ne bave rješavanjem problema bitnih za građane ovog entiteta.
Dramska saga koja je počela holivudskim hapšenjem, pretresima, optužbama, potom jednomjesečnim pritvorom, okončana je vraćanjem na staro. Uz doček uposlenika iz kabineta, članova stranke, te federalnih ministara Jerka Ivankovića Lijanovića i Salmira Kaplana, predsjednik FBiH Živko Budimir vratio se na posao. U najkraćem, nastavlja gdje je stao.
„Evo, tu sam, nastaviću s radom u ovom tjednu, a onda ću, vjerovatno u idućem tjednu, uzeti nekoliko dana odmora koje ću provesti sa svojom obitelji.“
Budimir je potpisao Zakon o prijevremenom povoljnijem penzionisanju boraca, što je uslov za dobijanje četvrte tranše kredita od Međunarodnog monetarnog fonda. Nije htio komentarisati najavu SDP-a da će pokrenuti parlamentarnu raspravu o tome da li je dostojan vršenja funkcije predsjednika FBiH, te je rekao da će se lično pojaviti pred ad hoc Komisijom Zastupničkog doma federalnog parlamenta i dati odgovore na pitanja koja mu budu postavili.
Za novinarku Rubinu Čengić pritvaranje prvog čovjeka Federacije, te njegovo puštanje, uz obrazloženje da nema dovoljno dokaza za dodatno zadržavanje, stavilo je crnu mrlju na pravosudni sistem BiH.
„Mi imamo pravosuđe koje je u ovom slučaju ispalo apsolutno nefer ili neprincipijelno, jer imate na drugoj strani, recimo, gospodina Kemala Čauševića, koji je slobodan čovjek, a njegova imovina vrijedna milion eura ili maraka je zaplijenjena zato što je sporno njeno porijeklo. Na drugoj strani imate Budimira koji se tereti da je uzeo 40-50 hiljada maraka, i on je bio uhapšen isti tren. To pokazuje da nisu baš svi isti pred zakonom ili pred sudom“, ocijenila je ona.
Novinar magazina Slobodna Bosna Asim Metiljević smatra kako je u svemu tome jedino sporno to što je vladajuća koalicija u ovom bh entitetu u pokušaju da dokaže krivicu Budimira tajno ga snimajući, blokirala rad Vlade Federacije BiH.
„Vlada mora raditi sve do ovog trenutka u onom sastavu dok se ne izabere nova vlada. I tu onda nikakve krize ne bi bilo. Ja vidim rješenje u tome da svi poštuju preuzete ustavne obaveze. Ovo nije vlada u tehničkom mandatu, ovo je redovna vlada, ona mora imati redovne sjednice, to znači najmanje jednom sedmično. Nama se sada desilo da ima 400 tački dnevnog reda koje su se nagomilale. Vlada je postala usko grlo. Na to premijer Nikšić nema pravo. On krši Ustav“, smatra Metiljević.
Nazire li se izlaz iz krize
Stalne promjene koalicionih partnera, rekonstrukcije, smjene, imenovanja - kratko rečeno: naguravanje oko komada vlasti, prouzrokovalo je duboku političku krizu u Federaciji. Zakazali su svi, i prije hapšenja Budimira, smatra Rubina Čengić.
„Imamo vladu u kojoj premijer kaže: 'Ja neću da sazovem redovne sjednice vlade'. Imali smo parlament koji je u jednom trenutku Vladi oduzeo ovlasti, pa je Ustavni sud reagovao. Imamo parlament koji ne uspijeva da popuni Ustavni sud. Imamo pravosuđe koje je napravilo jedno holivudsko hapšenje predsjednika Federacije, očito bez dovoljno razloga. Nekako mi djeluje - da nismo imali Ustavnog suda Federacije, koji je vratio otete ovlasti Vladi, Ustavnog suda Federacije koji je poništio neka sporna rješenja Suda BiH i Tužilaštva, da bi bismo zaista imali dosta prostora da se osjećamo pravno nesigurni.“
Aktualna situacija u FBiH je političko mrcvarenje koje je počelo ustrojstvom države po Ustavu proizašlom iz Dejtonskog mirovnog sporazuma, smatra politički analitičar Pejo Gašparević.
„Jedini izlaz, po mojem mišljenju, jeste renoviranje Dejtonskog sporazuma, dakle, ne njegova evolucija, a na taj bi način i međunarodna zajednica mogla odahnuti, jer bi Bosna i Hercegovina prestala biti crna rupa na Balkanu“, smatra Gašparević.
Bh. akademik i politički analitičar, Rusmir Mahmutčehajić kaže kako je povratak Budimira pozitivan korak, koji otvara niz pitanja, ali da to neće riješiti krizu u Federaciji BiH.
„Povratak gospodina Budimira mislim da omogućuje njemu da iznese sve svoje stavove o tome. Kriza se po mom uvjerenju nastavlja i ona se ne može brzo razriješiti. Ne može se razriješiti sa sadašnjim njenim razumijevanjem kod preovlađujućeg broja sudionika javnog poretka.“
Sud BiH donio je 24. maja rješenje o puštanju na slobodu Živka Budimira. Istovremeno, Ustavni sud BiH prihvatio je žalbu njegovog advokatskog tima koji se žalio na povredu ljudskih prava i sloboda predsjednika Federacije prilikom njegovog pritvaranja. Tužilaštvo BiH najavilo je žalbu na ovu odluku državnog Suda.
Podsjećamo, Budimir je uhapšen 26. aprila zbog sumnje da je prekršio zakon nekim odlukama o pomilovanju osuđenika i zloupotrijebio ovlasti.
Dramska saga koja je počela holivudskim hapšenjem, pretresima, optužbama, potom jednomjesečnim pritvorom, okončana je vraćanjem na staro. Uz doček uposlenika iz kabineta, članova stranke, te federalnih ministara Jerka Ivankovića Lijanovića i Salmira Kaplana, predsjednik FBiH Živko Budimir vratio se na posao. U najkraćem, nastavlja gdje je stao.
„Evo, tu sam, nastaviću s radom u ovom tjednu, a onda ću, vjerovatno u idućem tjednu, uzeti nekoliko dana odmora koje ću provesti sa svojom obitelji.“
Budimir je potpisao Zakon o prijevremenom povoljnijem penzionisanju boraca, što je uslov za dobijanje četvrte tranše kredita od Međunarodnog monetarnog fonda. Nije htio komentarisati najavu SDP-a da će pokrenuti parlamentarnu raspravu o tome da li je dostojan vršenja funkcije predsjednika FBiH, te je rekao da će se lično pojaviti pred ad hoc Komisijom Zastupničkog doma federalnog parlamenta i dati odgovore na pitanja koja mu budu postavili.
Za novinarku Rubinu Čengić pritvaranje prvog čovjeka Federacije, te njegovo puštanje, uz obrazloženje da nema dovoljno dokaza za dodatno zadržavanje, stavilo je crnu mrlju na pravosudni sistem BiH.
„Mi imamo pravosuđe koje je u ovom slučaju ispalo apsolutno nefer ili neprincipijelno, jer imate na drugoj strani, recimo, gospodina Kemala Čauševića, koji je slobodan čovjek, a njegova imovina vrijedna milion eura ili maraka je zaplijenjena zato što je sporno njeno porijeklo. Na drugoj strani imate Budimira koji se tereti da je uzeo 40-50 hiljada maraka, i on je bio uhapšen isti tren. To pokazuje da nisu baš svi isti pred zakonom ili pred sudom“, ocijenila je ona.
Novinar magazina Slobodna Bosna Asim Metiljević smatra kako je u svemu tome jedino sporno to što je vladajuća koalicija u ovom bh entitetu u pokušaju da dokaže krivicu Budimira tajno ga snimajući, blokirala rad Vlade Federacije BiH.
„Vlada mora raditi sve do ovog trenutka u onom sastavu dok se ne izabere nova vlada. I tu onda nikakve krize ne bi bilo. Ja vidim rješenje u tome da svi poštuju preuzete ustavne obaveze. Ovo nije vlada u tehničkom mandatu, ovo je redovna vlada, ona mora imati redovne sjednice, to znači najmanje jednom sedmično. Nama se sada desilo da ima 400 tački dnevnog reda koje su se nagomilale. Vlada je postala usko grlo. Na to premijer Nikšić nema pravo. On krši Ustav“, smatra Metiljević.
Nazire li se izlaz iz krize
Stalne promjene koalicionih partnera, rekonstrukcije, smjene, imenovanja - kratko rečeno: naguravanje oko komada vlasti, prouzrokovalo je duboku političku krizu u Federaciji. Zakazali su svi, i prije hapšenja Budimira, smatra Rubina Čengić.
„Imamo vladu u kojoj premijer kaže: 'Ja neću da sazovem redovne sjednice vlade'. Imali smo parlament koji je u jednom trenutku Vladi oduzeo ovlasti, pa je Ustavni sud reagovao. Imamo parlament koji ne uspijeva da popuni Ustavni sud. Imamo pravosuđe koje je napravilo jedno holivudsko hapšenje predsjednika Federacije, očito bez dovoljno razloga. Nekako mi djeluje - da nismo imali Ustavnog suda Federacije, koji je vratio otete ovlasti Vladi, Ustavnog suda Federacije koji je poništio neka sporna rješenja Suda BiH i Tužilaštva, da bi bismo zaista imali dosta prostora da se osjećamo pravno nesigurni.“
Aktualna situacija u FBiH je političko mrcvarenje koje je počelo ustrojstvom države po Ustavu proizašlom iz Dejtonskog mirovnog sporazuma, smatra politički analitičar Pejo Gašparević.
„Jedini izlaz, po mojem mišljenju, jeste renoviranje Dejtonskog sporazuma, dakle, ne njegova evolucija, a na taj bi način i međunarodna zajednica mogla odahnuti, jer bi Bosna i Hercegovina prestala biti crna rupa na Balkanu“, smatra Gašparević.
Bh. akademik i politički analitičar, Rusmir Mahmutčehajić kaže kako je povratak Budimira pozitivan korak, koji otvara niz pitanja, ali da to neće riješiti krizu u Federaciji BiH.
„Povratak gospodina Budimira mislim da omogućuje njemu da iznese sve svoje stavove o tome. Kriza se po mom uvjerenju nastavlja i ona se ne može brzo razriješiti. Ne može se razriješiti sa sadašnjim njenim razumijevanjem kod preovlađujućeg broja sudionika javnog poretka.“
Sud BiH donio je 24. maja rješenje o puštanju na slobodu Živka Budimira. Istovremeno, Ustavni sud BiH prihvatio je žalbu njegovog advokatskog tima koji se žalio na povredu ljudskih prava i sloboda predsjednika Federacije prilikom njegovog pritvaranja. Tužilaštvo BiH najavilo je žalbu na ovu odluku državnog Suda.
Podsjećamo, Budimir je uhapšen 26. aprila zbog sumnje da je prekršio zakon nekim odlukama o pomilovanju osuđenika i zloupotrijebio ovlasti.
