Dostupni linkovi

Broj stanovnika u Jugoistočnoj Evropi će se do kraja stoljeća smanjiti za pola


Beograd, ilustrativna fotografija
Beograd, ilustrativna fotografija

U osam država Jugoistočne Evrope (Albanija, BiH, Crna Gora, Hrvatska, Kosovo, Makedonija, Slovenija i Srbija) na kraju ovog stoljeća živjet će samo 15,4 miliona stanovnika.

Prema podacima koje su Ujedinjeni narodi objavili u svom godišnjem izvještaju "World Population Prospects", na prostoru osam država Jugoistočne Evrope do kraja ovog stoljeća, odnosno 2100. godine, živjet će samo 15,4 miliona stanovnika.

To je drastičan pad ako se u obzir uzme podatak o tome koliko je na prostoru ovih država stanovnika bilo 1990.

Naime, prema podacima UN-a, 1990. u osam pobrojanih država živjelo je 27,2 miliona stanovnika, što znači da će se broj stanovnika za samo jedno stoljeće smanjiti za polovinu.

Ipak, najdrastičniji pad stanovništva predviđa se u BiH. U našoj zemlji je 1990. živjelo 4,5 miliona stanovnika, a 2100. će živjeti samo 1,9 miliona stanovnika.

I broj stanovnika Srbije bit će smanjen za pola, sa 9,9 miliona stanovnika 1990. na 5,5 miliona stanovnika 2100. Važno je napomenuti da, s obzirom na to da Kosovo još uvijek nije postalo članica UN-a, među stanovnike Srbije ubrojani su i državljani Kosova.

Veliki pad broja stanovnika zabilježit će i Hrvatska u kojoj je 1990. živjelo 4,8 miliona stanovnika, a 2100. bit će ih samo 2,6 miliona.

U Albaniji će 2100. živjeti 1,8 miliona stanovnika, dok ih je 1990. bilo 3,2 miliona.

Nešto manji pad zabilježit će Makedonija u kojoj će broj stanovnika 2100. iznositi 1,5 miliona, dok je u ovoj zemlji 1990. živjelo 2,1 milion stanovnika.

Najmanji pad zabilježit će Slovenija i Crna Gora. U Sloveniji je 1990. živjelo 2,1 miliona stanovnika, a 2100. će ih biti 1,7 miliona. Crna Gora će na kraju stoljeća imati 0,6 miliona stanovnika, dok će 2100. imati 0,4 miliona.

Ovi podaci dobijeni su na osnovu podataka iz 2015. godine, a prije svega o kretanju prirodnog priraštaja.

No, ako bi došlo do dodatnog pada prirodnog priraštaja, situacija bi mogla biti i gora. Na primjeru BiH, ako bi se broj rođenih dodatno smanjio, u BiH bi 2100. moglo živjeti manje od jednog miliona stanovnika. Sličan slučaj je i sa sa svim drugim državama pa bi, naprimjer, u Srbiji u slučaju manjeg prirodnog priraštaja, moglo živjeti samo 3 miliona stanovnika.

XS
SM
MD
LG