Dostupni linkovi

logo-print

Britanski izbori: Nepotrebna potvrda dominacije konzervativaca


U.K. -- A Union flag flies in the wind in front of the Big Ben clock face and the Elizabeth Tower at the Houses of Parliament in central London, November 3, 2016

Svjetski mediji su analizirali razloge za iznenadnu odluku britanske premijerke Therese May o prijevremenim parlamentarnim izborima 8. juna, ćime smo se bavili na "Zašto?".

Čak i dan prije preuzimanja dužnosti premijera, britanska premijerka je bila kategorična oko nepoželjnosti prijevremenih izbora ali oni će se na kraju održati i to samo zbog toga što ona vidi mogućnost velike prednosti za za Konzervartivnu partiju, piše liberalni londonski dnevnik u redakcijskom kometaru.

“I zbog toga ćemo biti vrlo jasni. Velikoj Britaniji ne trebaju, i narod ne zahtjeva, ove opšte izbore. Nema krize vlade . Gospođa May ne gubi glasove u Parlamentu. Dom lordova joj se ne suprotstavlja. Nijedan zakon nije u opasnosti. Nema rata i ekonomske krize. Brexit je udaljen dvije godine. Štampa ne poziva na prijevremene izbore. Vlada nije ostala bez ideja. Opozicije nije spremna. Gospođa May je dovoljno ‘torijevka’ da bi znala da premijer koji preuzme dužnost premijera u sredini mandata nema ustavnu ‘potrebu’ za osobnim mandatom, posebno kada su u povoljnoj situaciji kao štpo je ona sada. pa ipak Parlament koji je trebao trajati pet godina će trajati samo dvije zbog toga što gospođa May misli da je sada dobar momenat da zgnječi Labustističku szranku jerenyja Corbyna.’

Ovi izbori bi mogli postati manje utrka oko toga ko će vladati a više koliko moći će glasači dati gospođi May:

‘Prije svega, ovi izbori joj ne smiju dati blanko ček u vezi Evrope.’

Živimo u vremenu neočekivanih izbornih rezultata ali i u vremenu neočekivanog teško je očekivati bilo šta drugo nego čvrstu izbornu pobjedu Konzervativne stranke na britanskim izborima u junu, piše kolumnista njujorškog dnevnika Kenan Malik u osvrtu na odluku britanske premijerke o prijevremenim izborima:

‘Pravo pitanje koje će postaviti junski izbori nije koja će stranka formirati novu britansku vladu već koja će preuzeti plašt opozicije.’

Nezadovoljstvo konzervativcima je široko rasprostranjeno od nespretnog pristupa pregovorima o ‘Brexitu’ do otpora najavljenim budžetskim rezovima ali je nezadovoljstvo sa Laburističkom strankom još veće.

Laburisti se raspadaju, piše Malik, i mnogi vide njihove probleme uglavnom kao posljedicu vođstva ljevičara Jamesa Corbyna, koji je neefektivan kao vođa i nesposoban da pobudi entuzijazam čak i među pristalicama:

‘Ovo bi mogli, i trebali, biti vitalni izbori, povod za debatu o tome kakvu post-Brexitovsku Britaniju ljudi žele i žestoka utrka o pitanjima mjera štednje do imigracije. Ali praznina umjesto opozicije znači da ništa značajno neće biti diskutovano.’

Ovi izbori se dešavaju nakon mnogih bitnih glasanja u zapadnim zemljama i nakon i prije ključnih ovogodišnjih izbora, kao što su oni u Francuskoj i Njemačkoj, kaže Malik:

‘Sve ta demokratska ispitivanja trebala bi ponuditi platformu za javnu debatu i vitalnu mjeru popularne volje. Biće šteta onda ako britanski izbori postanu najmanje važni od svih njih.’

Niko neće moći reći da Britanci nisu imali izbora da na izborima koji su u stvari ponavljanje referenduma o ‘Brexitu’, poprave stvari jer je Velika Britanija još uvijek članica Evropske unije i do sada je Briselu jedino poslala pismo namjere o njenom napuštanju, piše Georg Matthes u komentaru za njemačkog međunarodnog emitera.

Ovi izbori nisu izjašnjavanje o pitanjima koja su odlučila referendum o ‘Brexitu’, kao što je Nacionalni sistem zdravstva i iznos sredstava koja London šalje u Brisel:

‘U stvari, ona pokušava iskoristiti visoku popularnost. Kada počne pregovore o ‘Brexitu’ sa EU, druga ‘čelična lady’ će morati praviti neke ustupke i to bi je moglo koštati glasova. Na ovaj način, ona se nada novom mandatu tako da je 2020. niko ne može pitati zašto još uvijek šalje novac u Brisel.’

Ali ako misli da će joj ubjedljiva izborna pobjeda popraviti pregovaračku poziciju, onda se vara jer nakon izbora više neće moći koristiti niti prijetnju ‘tvrdog’ izlaska iz EU kao pregovarački čip, piše Matthes:

‘Brisel neće pokazati velikodušnost prema Velikoj Britaniji, sigurno ne tokom izborne kampanje. Umjesto toga, biće predstavljeni jasni odgovori i hladne činjenice. Ovaj put, niko neće moći reći da je EU stajala po strani dok je zajednička budućnost curila kroz slivnik.’

XS
SM
MD
LG