Dostupni linkovi

Brisel očekuje da Beograd reši problem: Azilanti ili vize


Albanci s juga Srbije odlaze u potrazi za azilom u EU, Preševo, oktobar 2012.
Albanci s juga Srbije odlaze u potrazi za azilom u EU, Preševo, oktobar 2012.
Nakon brojnih upozorenja Srbiji zbog velikog broja lažnih azilanata, EU preduzela je i prvi konkretniji korak. Dok vlasti u Beogradu uveravaju građane da će i dalje moći slobodno da putuju, zalaganje ministara unutrašnjih poslova EU za što skorije usvajanje mehanizma koji bi omogućio privremenu suspenziju bezviznog režima, ozbiljna je pretnja da se lako mogu vratiti u duge redova ispred ambasada.

Srbija ima još dva meseca da značajno smanji broj tzv. lažnih azilanata, koji trbuhom za kruhom, odlaze u zemlje zapadne Evrope. Tada će Evropski parlament razmotriti zahtev ministara policije zemalja članica unije da se usvoji zaštitna klauzula, kojom bi privremeno mogao da se stavi van snage bezvizni režim za neke zemlje Zapadnog Balkana, među kojima je i Srbija.

Iako su naveli da bi suspenzija slobodnog putovanja bila poslednja mera ako problem azilanata ne bude rešen, izvestilac Evropskog parlamenta za pitanja viza Tanja Fajon upozorava da je situacija sa belim šengenom krajnje ozbiljna.

“Nadam se da nećemo koristiti mehanizme, ali gotovo je sigurno da sve zemlje traže da se taj mehanizam usvoji što je pre moguće”, rekla je Fajon.

Među njima se za meru suspenzije vizne liberalizacije, najviše zalažu Nemačka, Francuska, Holandija, Belgija, Luksemburg i Švedska. Iako će o tome rasparava biti nastavljena na sledećem sastanku ministara u Tirani, i dopisnik RSE iz Brisela Rikard Jozviak javlja da je reč o ozbiljnoj i kredibilnoj pretnji da bi građani Srbije mogli da se vrate u redove ispred ambasada.

“Što se tiče zemalja koje su najskeptičnije po ovom pitanju – to su uglavnom stare članice Evropske unije, posebno zemlje kao što je na primer Holandija. Cela debata je poprilično ozbiljna. Mislim da će po ovom pitanju biti više od jednog sastanka kako bi bila doneta odluka”, navodi dopisnik RSE.

Među zemljama koje su najčešće destinacije lažnih azilanata iz Srbije prednjači Nemačka. Iako ambasador te zemlje u Beogradu ocenjuje da bi ponovno uvođenje viza građanima bilo katastrofalno, zamenik ministra unutrašnjih poslova Ole Šreder očekuje da će mehanizam biti na snazi već početkom sledeće godine. Na ovakve poruke, premijer Srbije Ivica Dačić reguje prilično samouvereno.

“Daleko smo mi od toga da neko nama želi da ukine viznu liberalizaciju“, kaže Dačić, a ovako objašnjava zašto bi to bilo “nelogično”:

„To naročito nije spojivo sa politikom Vlade Srbije i nivoom odnosa koje država ima sa EU. Zar vi mislite da je moguće da ja idem na razgovore sa Tačijem u prisustvu Ketrin Ešton, a da nama bude ukinut bezvizni režim? To je nelogično. Problem azilanata je postojao stalno i ovde je reč o tome da mi moramo da primenjujemo mere koje će smanjivati njihov broj, ali koje će biti civilizovane. Mi smo u kontaktu sa svim ministrima unutrašnjih poslova, oni stalno insistiraju na tome da se popravi ekonomska i socijalna situacija za manjine koje ovde žive. I mi smo za to, ali je to proces koji se sigurno neće brzo završiti“, izjavio je Dačić za RSE.

Kao najsiromašniji deo stanovništva, među onima koji su primorani da socijalnu pomoć i, bar na neko vreme, siguran život traže u zemljama zapadne Evrope najviše je Roma i Albanaca sa juga Srbije.

(FOTOGALERIJA: Albanci s juga Srbije odlaze u potrazi za azilom u EU)


O svojim iskustvima nedavno je za naš program svedočio Jašar Demirović, koji posle nekoliko boravaka u Nemačkoj danas živi u jednom od kontejnerskih naselja u Beogradu.

„Tražio sam azil. Zato što ovde nema posla, sve sama sirotinja. Inspekcija te ne pušta da radiš na pijaci, ideš da preturaš po kontejnerima, tražiš ono što bace ovi malo imućniji, i tako... Za stanovanje imaš samo jedan prazan kontejner i ništa više. To je jedna obična konzerva, leti ne možeš od vrućine da spavaš, zimi se smrzavaš. Hrana je nikakva, dobijamo nešto u menzi ali to ni svinje ne mogu da jedu. Daju ti neke paštete, ni pedeset grama nemaju, dobiješ jedno malo jaje i to nije dovoljno ni za dete a kamo li za odraslog čoveka“, rekao je Demirović.

Iako azil na koncu dobije mali broj podnosilaca zahteva, većina njih odlučuje se na ovaj korak radi mogućnosti koje dobijaju tokom procedure razmatranja zahteva, objašnjava za Sonja Stojanović iz Beogradskog centra za bezbednosnu politiku.

„Naši građani koji tamo odlaze očekuju da će dobiti nadoknadu za azilante i tako prezimiti. A one su za četvoročlanu porodicu sada oko 420 evra mesečno. Ako je potrebna i nabavka odeće i hrane, to može da dostigne i do 1 100 evra mesečno u Nemačkoj. A pri tome vam je obezbeđen smeštaj u kolektivnim centrima. Dakle, vi se izmeštate na nekoliko meseci, imate pokrivene osnovne troškove i još se vraćate nazad sa nekom minimalnom zaradom“, kaže Sonja Stojanović.

Zato Nemačka, kako je najavio zamenik ministra unutrašnjih poslova, planira da stavi Srbiju na listu sigurnih zemalja, kako bi se skratila procedura i onemogućilo da azilanti mesecima borave u Nemačkoj o trošku države.

Sonja Stojanović podvlači da je odgovornost pre svega na vlastima u Srbiji koji građanima moraju obezbediti elementarne uslove posebno u mesecima kada stižu hladni dani.

„Dobra stvar za nas je to što je raspoloženje u Evropskom parlamentu takvo da su manje naklonjeni toj ideji, ali to i dalje ne znači da se najava neće ostvariti. Mislim da to zavisi od toga u kojoj meri će naša država uspeti da obezbedi uslove onima koji idu trbuhom za kruhom u ove zemlje Evropske unije u sledećih nekoliko meseci najavljene hladne zime. Mislim da postoji prostor, ne samo da se preduzmu neke mere da ti ljudi koji traže azil mogu pristojno da prezime kod nas i da ostanu ovde, nego i da se pogleda tačno ko u koju zemlju otprilike ide kako bi se za te zemlje razvile strategije“, navodi direktorka Beogradskog centra za bezbednosnu politiku.

Dok se čeka odluka, poslušajte šta za naš program kažu građani:

molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:01:25 0:00
Direktan link
XS
SM
MD
LG