Dostupni linkovi

logo-print

Bosanke na izborima za parlament EU u Hrvatskoj


Melita Mulić

Melita Mulić

U Hrvatskoj će se 14. travnja održati prvi izbori za Europski parlament, na kojima se bira dvanaest hrvatskih predstavnika za ovu europsku instituciju. U utrci za ova mjesta naći će se 28 koalicijskih i nezavisnih listi sa preko 360 kandidata. Među njima su i dvije predstavnice Bosne i Hercegovine, Melita Mulić, kandidatkinja koalicije SDP-HNS-HSU, te Željana Zovko, kandidatkinja HDZ-a Hrvatske.

Melita Mulić, kandidatiknja koalicijske liste SDP-a Hrvatske, HNS-a i HSU-a, inače rođena Sarajka, kaže da bi hrvatski građani trebali birati one predstavnike koji se zalažu za europske vrijednosti. Mulić također ističe da bi taj kandidat trebao imati bogato iskustvo, kako na nacionalnoj, tako i na međunarodnoj političkoj sceni:

„Bilo bi dobro da evropski parlamentarci jako dobro poznaju jedan strani jezik, iako koristim ovu priliku napomenuti da će hrvatski jezik biti 24. službeni jezik Europske unije, dakle, svi hrvatski parlamentarci, njih dvanaest koji budu izabrani, moći će u svojim raspravama koristiti hrvatski jezik, ali, potrebno je znati dobro jedan strani jezik kako bi se moglo stvarati savezništva da se postignu određeni politički ciljevi. Potrebno je uz to imati određene vještine umrežavanja ili - kako se to kod nas zna reći, iako ponekad ima negativne konotacije – lobiranja, a da bi se postigli određeni ciljevi, kako europski, tako i nacionalni", navodi Mulić.

Kandidati koji budu izabrani sa pomenute koalicijske liste surađivat će sa Progresivnim savezom socijalista i demokrata u Europskom parlamentu. Oni će se zalagati za uspješnije rješavanje europskih i globalnih problema, s naglaskom na ekonomsku krizu, klimatske promjene i socijalnu nesigurnost, dodaje Mulić:

„Ono za što se mi zalažemo jeste da bi Europa trebala riješiti svoje probleme u vidu problema koje ima eurozona, dakle s naglaskom na ekonomsku, monetarnu i socijalnu uniju, da bi Europa trebala imati jedinstven socijalni model i da bi svi europski građani, neovisno od toga od kuda dolaze s obzirom na ekonomske razlike između država članica Europske unije, trebali imati ravnopravni tretman, odnosno da bi trebali imati jednaku mogućnost ishoda. Naravno da se zalažem, baš kao Socijaldemokratska partija, da se zajamče osnovna radnička prava i da svi građani imaju adekvatnu socijalnu zaštitu.“

Kandidati iz ove koalicije zalagat će se i za europsku budućnost zemalja regije, što se posebno odnosi na Bosnu i Hercegovinu, sa kojom Hrvatska ima najdužu granicu i u kojoj živi hrvatski narod, zaključuje Mulić:

„Nama je jako važno kakva je europska budućnost, dakle općenito budućnost Bosne i Hercegovine, nama je u cilju stabilna, ravnopravna i prosperitetna Bosna i Hercegovina, u kojoj će svi njezini građani i građanke ostvarivati svoja puna politička, ekonomska, socijalna prava. U tom smislu ćemo se zalagati i za europsku budućnost Bosne i Hercegovine, jer se u Europskom parlamentu i raspravlja izvješće o napretku Bosne i Hercegovine kad je u pitanju proces europskih integracija i njena europska budućnost.“

Na listi HDZ Republike Hrvatske našla se još jedna kandidatkinja iz BiH. Riječ je o Željani Zovko, bivšoj veleposlanici BiH u Kraljevini Španjolskoj i aktualnoj savjetnici predsjedatelja Vijeća ministara BiH Vjekoslava Bevande. Na pitanje kakve kvalitete bi trebao imati zastupnik u Europskom parlamentu, Zovko odgovara:

„Ako bi se netko trebao kandidirati za zastupnika na bilo kojoj poziciji, trebalo bi da ima neko političko iskustvo, da poznaje instituciju za koju se kandidira, i konkretno za ovu poziciju trebalo bi da ima dobro poznavanje stranih jezika i da zna o čemu govori.“

Dio programa liste HDZ Hrvatske odnosi se i na Bosnu i Hercegovinu, odnosno poboljšanje njenog puta prema Eropskoj uniji, kao i poboljšanje pozicije hrvatskog naroda, naglašava Zovko:

„To je olakšanje prelaska granice od trenutka ulaska Hrvatske u EU. Mi ćemo morati pooštriti međugranični režim, a HDZ Hrvatske se zalaže za daljnji nastavak prelaska granice sa osobnim kartama. Mislim da je ustvari prvenstveno moja uloga u tome da na neki način objasnim koliko je značajno da se ovdje ne dižu zidovi na granicama s Hrvatskom jednog dana kad Hrvatska uđe u Europsku uniju, nego da i dalje nastavimo neometan protok ljudi i da se Bosni i Hercegovini otvore vrata ka Europskoj uniji.“

Na izborima za Europski parlament moći će glasovati i građani BiH koji imaju hrvatsko državljanstvo. Tim glasovima nada se i Zovko:

„Nadam se da će građani Bosne i Hercegovine koji imaju hrvatsko državljanstvo izaći i pokazati na ovim izborima da i oni postaju europski državljani, da će iskoristiti to svoje biračko pravo i glasati. Ovo su prvi za ovu najznačajniju europsku instituciju. Ja sam optimista da će građani znati prepoznati svoju šansu da i oni odlučuju tko će ih predstavljati u ovoj instituciji.“

Kako je do izbora za Europski parlament ostalo još malo, pitali smo i građane Republike Hrvatske da li znaju o čemu se odlučuje u ovoj instituciji:



Od 1979. godine zastupnici u Europskom parlamentu biraju se direktnim izborima svakih pet godina. Europski parlament trenutačno broji preko 750 zastupnika koji zastupaju interese 500 milijuna građana 27 članica Europske unije.
  • 16x9 Image

    Ivan Katavić

    Novinarstvom se profesionalno bavi od 2005. godine kada je postao član redakcije sarajevskog dopisništva RSE. Najčešće obrađuje teme iz života običnih ljudi, kulture i sporta.

XS
SM
MD
LG