Dostupni linkovi

logo-print

Gradsko vijeće Bihaća donijelo je nedavno odluku o gradnji mini hidroelektrana na rijeci Uni. Aktivisti iz ovog grada ogorčeni su ovakvom odlukom, koja u potpunosti može da uništi jednu od najljepših rijeka u Evropi. O tome šta bi moguća gradnja minielektrana mogla značiti za okoliš, te o bahatom odnosu vlasti prema zahtjevima građana, u intervjuu za Radio Slobodna Evropa govori Aida Sejdić, aktivistica Pokreta za socijalnu pravdu iz Bihaća.

RSE: Koje su tačno posljedice usvajanja odluke o gradnji mini hidroelektrana na rijeci Uni?

Sejdić: U slučaju da se dozvoli gradnja jedne hidroelektrane na Uni, otvara se mogućnost gradnje i mnogih drugih, koje su svakako planirane. Gradnja hidroelektrana znači nemogućnost stavljanja Une pod zaštitu UNESCO-a, uništavanje cijelog unskog eko sistema, a to znači da Una neće više biti Jedna jedina. To znači da će Unu ubiti, kako su ubili i rijeku Bosnu, i Neretvu, i mnoge druge rijeke, i u Bosni i Hercegovini i u cijeloj regiji.

RSE: Lokalna vlast se i u ovom slučaju, a više puta ste to rekli, ponašala bahato. Zbog čega nisu željeli saslušati građane, pročitati peticije i sve što je prethodilo donošenju odluke o gradnji ovih hidroelektarana?

Sejdić: Ne samo lokalna vlast, nego i svi ostali nivoi vlasti ne slušaju građane šta govore i žele, niti nas ko pita za mišljenje. Političari u našoj državi slušaju samo svoje stranačke vođe i isključivo ih vodi održavanje finansijsko-političke moći, bilo na lokalnom ili nekom drugom nivou. Ali, bojim se da ovaj put neće tako biti. Borićemo se za Unu po svaku cijenu, jer je ona naša svetinja. Sve što imamo je naša prekrasna i jedinstvena rijeka, koja je poznata širom regije i Evrope. Učinićemo sve što je u našoj moći da se odluka Gradskog vijeća u Bihaću poništi.

RSE: Šta konkretno mislite da možete uraditi u situaciji kakva trenutno jeste, dakle nakon odluke Gradskog vijeća u Bihaću?

U slučaju da ne ponište ovu odluku, onda ćemo se potruditi da po zakonu djelujemo i da podnesemo građanske tužbe za donošenje nezakonitih odluka, jer njihova odluka nije u skladu sa zakonom o nacionalnom parku i stoga postoji mogućnost da se i na taj način obara ova odluka.

Sejdić: Prije svega, potrudićemo se da se ova odluka Gradskog vijeća poništi. U slučaju da ne ponište ovu odluku, onda ćemo se potruditi da po zakonu djelujemo i da podnesemo građanske tužbe za donošenje nezakonitih odluka, jer njihova odluka nije u skladu sa zakonom o nacionalnom parku i stoga postoji mogućnost da se i na taj način obara ova odluka. A na kraju krajeva, izaći ćemo na obale rijeke Une i ako treba, svojim tijelima braniti da se obale razruše, a samim tim da se naruši eko sistem i ljepota rijeke Une.

RSE: Ipak, tek dvadesetak građana odlučilo se javno protestom suprotstaviti ovakvoj odluci. Gdje su bili ostali koji su na društvenim mrežama danima govorili o pogubnosti gradnje na Uni? Koliko zapravo ima lijenosti i konformizma kod građana?

Sejdić: Nas dvadesetak se okupilo samoinicijativno, dakle, ovi protesti nisu najavljeni, ni u policiji niti na društvenim mrežama. Međutim, to ne treba biti opravdanje za one koji nisu došli. Kako smo mi mogli doći i suprotstaviti se ovoj beskrupuloznoj lokalnoj vlasti i uništenju rijeke Une, tako su trebali i svi ostali. Vlast je zaboravila snagu ljudi, jer smo i sami zaboravili koliko smo jaki kad stojimo zajedno i suprotstavljamo se njihovoj samovolji. Una će probuditi i ujediniti, ne samo građane Bihaća, nego i građane regije, jer ćemo svi osjetiti posljedice ako dođe do uništenja ove smaragdne ljepotice. I da znaju: Unu ne damo i neka budu spremni na još oštrije i masovnije reakcije građana ako ne ponište svoju odluku.

RSE: Slučaj odluke o gradnji hidroelektrana pokazao je, zapravo, pored neodgovornosti za okoliš, i odnos vlasti, odnos političara prema medijima i nevladinim organizacijama, ali i građanima. Napadnuta je novinarka Federalne televizije, ponovo se čuju prijetnje. Šta nam to govori?

Sejdić: Političari, sve ovo što rade u našoj zemlji, rade jer smo im sami dozvolili, jer ne reagujemo adekvatno na njihove postupke. Onda kad mi sami shvatimo da naša demokratska prava ne počinju i ne završavaju na dan izbora, i kada shvatimo da ih moramo pratiti i kritikovati sve četiri godine njihovog mandata, tad možemo očekivati da se i njihovo ponašanje promijeni. Dotle će i uzimati sebi za pravo da ignorišu građanske proteste i reakcije nevladinog sektora i da napadaju novinare. A konkretan napad gradonačelnika na novinarku Federalne televizije i ignorisanje građanske reakcije i reakcije istog tog nevladinog sektora, govori o tome kakav je on čovjek i lider, i koliko je uopće izgubio dodir sa stvarnošću. Uvijek je vrijedilo: ko visoko leti, nisko pada. Potrudićemo se da tako završi i on i svi njemu slični.

  • 16x9 Image

    Marija Arnautović

    U novinarstvu od 1998, a od 2004. novinar-reporter i urednik vijesti u sarajevskom birou RSE i urednica i voditeljica magazina TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG