Dostupni linkovi

Borci NOB-a: Crna Gora nije država u punom smislu


Podgorica

Podgorica

U Podgorici se u petak održava Kongres boraca Narodno-oslobodilačkog rata i antifašista Crne Gore koji je, iako uz retro-ikonografiju karakterističnu za poslijeratni period Titove Jugoslavije, iskazao punu svijest nekadašnjih partizana o promijenjenim okolnostima. Upravo s tog aspekta, iako vremešni, borci su upozorili da Crna Gora uz obnovljenu državnost nije povratila i državu u punom smislu te riječi.

Ako se neko prije 5. Kongresa Saveza boraca NOR-a i antifašista Crne Gore, izračunavši da je od kraja Drugog svjetskog rata prošlo skoro sedamdeset godina, zapitao kako je moguće da njegovi učesnici održavaju kongres, predsjednik crnogorskog SUBNOR-a, Andrija Nikolić je, obraćajući se skupu, uklonio svaku dilemu, rekavši: "Stota mi je na pragu".

Kao iskusni borci, učesnici Kongresa SUBNOR-a su prvo utvrdili brojno stanje i pritom zaključili da je od ukupno 199 prisutno 182 delegata, odnosno, da je svega 17 odsutno i to zbog opravdanih, uglavnom zdravstvenih razloga.

Glavne poruke odaslate sa skupa su sadržane u ocjeni da je fašizam poražen, ali ne i pobijeđen, te da se borba protiv njega mora nastaviti.

Iako skoro stogodišnjak, učesnik Narodnooslobodilačke borbe i predsjednik Saveza boraca i antifašista Crne Gore, Andrija Nikolić nema dilemu koji put treba slijediti:

"Pred nama je samo jedan put, onaj koji smo sami odabrali i na koji smo ponosni i na čijem čelu je bio Josip Broz Tito. Tito je bio vođa koji je zajedničkoj domovini Jugoslaviji obezbijedio najduži period mira u njenoj istoriji", kaže Nikolić.

Čuveni partizanski general Jovo Kapičić, koga mnogi smatraju kontroverznom istorijskom ličnošću, je, dok je govorio o značaju lojalnosti sopstvenoj državi o kojoj je u Crnoj Gori česta tema, na trenutak bio savladan emocijama.

"Ljudi su vezani sa svoje tlo, kao što su vezane i životinje koje nemaju razuma a kamoli ljudi koji ga imaju. Pozdravljam vas sve, i one druge. Pazite, jedini smo mi koji mislimo da nijesmo Crnogorci. Pa možda i nijesmo svi Crnogorci. Ne moraš da budeš. Ko te tjera da budeš? Budi ko god hoćeš ali čuvaj granice Crne Gore jer su krvlju branjene ... Nijesu te granice okrvavljene pa da ih nekome damo, nikada to neće biti. Ali to zavisi, ne samo od građana ne samo do nas koji smo ovdje nego i od vođa. Oni moraju da znaju, ako je vođa onda mora biti prva žrtva jer vođa nije onaj da ga samo gledamo i ljubimo u ruku", rekao je Kapičić.

General Kapičić se pobrinuo i da se čuje da nekadašnji borci znaju i za samokritiku.

"Greške smo pravili. Mi nijesmo trebali da idemo u Politbiro, kao što je Crna Gora išla. Nije trebalo da idemo tamo na Dubrovnik da bacamo bombe. Dubrovnik je svetinja, ljudi. Ko je bio veći prijatelj Crne Gore i Crnogoraca nego Dubrovčani i Dalmatinci", podsjetio je Kapičić.

Zasjedanje 5. Kongresa Saveza boraca NOR-a i antifašista Crne Gore odisalo je atmosferom prošlih vremena - crvenim zastavama: crnogorskom državnom ali i proleterskom sa petokrakom.

Na velikom ekranu su promicale stare fotografije, a među njima ličnosti koje su bile ikone revolucije: Tita i proslavljenog komandanta Save Kovačevića. U punoj sali je bilo visokih zvanica, gostiju iz okruženja ali i članova SUBNOR-a koji nijesu učesnici Drugog svjetskog rata, ali pripadaju drugom dijelu naziva ove organizacije, odnosno antifašistima.

Skup je obilježio i referat potpredsjednika crnogorskog SUBNOR-a Zuvdije Hodžića koji je, sumirajući ukupnu društvenu situaciju - od nezadovoljavajućeg školstva do obnovljene državnosti, rekao da Crna Gora, obnovivši državnost nije povratila i državu u punom smislu.

"Crna Gora se 'bratskog' zagrljaja velikosrpskih nacionalista uspjela osloboditi. Na toj strani su se našli i neki naši drugovi, koji su srećom bili u manjini", naveo je Hodžić.

Zaključci 5. Kongresa crnogorskog SUBNOR-a će se formalizovati, ali u međuvremenu može da posluži i kratak iskaz jednog od vremešnih učesnika skupa, koji dobro pamti dane revolucije:

"Drug Tito stade na čelo kolone i bi što je bilo. Na žalost, ne priznaju ga mnogi. Ja sam još njegov zaljubljenik i u ono što je radio, a nijesam zaljubljenik u ono što rade ovi današnji."
  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG