Dostupni linkovi

logo-print

Terorizam: Nitko u regiji ne može reći "ovo nije moj rat"


Militanti Islamske države

Militanti Islamske države

Terorizam je u današnje vrijeme, nažalost, globalna pojava. Od terorističkih napada 11. rujna 2001. na Sjedinjene Američke Države, počeli smo živjeti u drugačijem svijetu - onom u kojem se sije smrt, strah, u kojem vlada društvena i ekonomska nesigurnost. Zašto se mračnim ciljevima ekstremističkih ideologija priklanjaju mladi ljudi, zašto se pridružuju militantima Islamske države, iako je javnost svuda zgrožena zbog zločina koji se čine u ime vjerskog fanatizma?

Što konkretno rade državni organi u zemljama regije, pored donošenja zakona koji zabranjuje odlazak u rat na strani "stranih organizacija ili država"? Da li su nedavna hapšenja obavljena isključivo po nalogu iz inozemstva ili zato što same države shvaćaju suštinu problem? Što rade škole, nevladine organizacije, kako se podiže svijest o tome što je terorizam i kakva je to opasnost za svjetski mir i sigurnost?

O ovoj problematici govorimo u novoj temi sedmice Radija Slobodna Europa.

Bosna i Hercegovina je tek nakon nekoliko terorističkih napada, ali i desetaka mrtvih ratnika koji su poginuli na ratištima u Siriji i Iraku, ali i pod pritiskom međunarodnih faktora, donijela Zakon po kojem će svi, koji idu na strana ratišta i vrate se u zemlju, kao i oni koji organiziraju njihov odlazak ili ih podstiču i financiraju, biti krivično gonjeni. Međutim, niko u BiH se ne bavi uzrokom koji ljude tjera da idu u tuđi rat i da ga doživljavaju kao svoj. Dženana Halimović u tekstu "Uzroci i suzbijanje odlaska u tuđe ratove: Represivne mjere nisu rješenje" donosi detalje.

Sumnja se da se sa Kosova, na strani militanata Islamske države, bori oko 150 Kosovara. Kosovske vlasti su upravo posljednjih mjeseci uhapsili oko 60 osoba pod sumnjom da su sudjeluju u stranim sukobima, podržavajući organizacije koje su međunarodno priznate kao terorističke, a traganje sa takvima će se nastaviti, poručuju nadležni. Stručnjaci ističu da su kriza političkog i razvojnog sistema, te nedostatak ekonomske perspektive i slab sistem obrazovanja, glavni su faktori zašto se mladi opredjeljuju za takav put. Više pojedinosti u priči Amre Zejneli "Regrutovanje terorista sa Kosova".

Ne prestaje trend odlaska mladih ljudi iz Makedonije u redove Islamske države u Siriji i Iraku i pored nedavno donesenog zakona kojim se predviđaju teške zatvorske kazne za učešće u stranim paravojnim formacijama. Upućeni kažu da je ova pojava veoma opasna, a da su najpogodnije za manipulaciju upravo najranjivije kategorije stanovništva. Pročitajte tekst Blagoja Kuzmanovskog "Nove zakonske kazne ne sputavaju mlade da se bore za IS".

Dok se strasti i dalje ne stišavaju, na dva aktualna svjetska ratišta, Bliskom Istoku i području istočne Ukrajine, Srbija se svrstala u korpus država koje su objavile rat terorizmu. Srbija je, međutim, ujedno i poligon za regrutiranje boraca: kako u Iraku i Siriji na strani ekstremističke Islamske države, tako i na obje sukobljene strane u Ukrajini. Konkretan odgovor vlasti za sada je zakon kojim bi se kažnjavali dobrovoljci i plaćenici sa stranih ratišta, što otvara pitanje - bave li se nadležni u Srbiji isključivo posljedicama, a ne uzrocima? Istraživao Milan Nešić u priči "Mogu li oštrije sankcije sprečiti odlaske na inostrana ratišta?"

Prema medijima, u redovima militantne i ekstremističke Islamske države je između 10.000 i 12.000 boraca. Njih oko 6.000 je u Iraku, a između 3.000 i 5.000 ih je u Siriji, uključujući nekoliko tisuća stranih boraca. Prema pisanju New York Timesa, u rujnu je bilo oko 2.000 Europljana i stotinjak Amerikanaca na strani militanata. No, Gilles de Kerchove, koordinator protuterorističkih akcija EU, procjenjuje da je broj Europljana koji se pridružio borbi Islamističke države u Iraku i Siriji dosegao 3.000.

"Oni se tamo vojno obučavaju, pridružuju se ekstremnim grupama, ispire im se mozak. Vrlo često odlaze tamo i zbog onoga što pročitaju na društvenim mrežama, Facebooku ili Twitteru. Na Internetu je dosta radikalizma. Neki onda žele odvesti u Siriju prijatelje i članove obitelji. Među njima je između 15 i 20 posto žena. To je presedan koji nismo vidjeli u nekim drugim žarištima, poput Afganistana. Problem nastaje kada se takvi pojedinci vrate kući, ne svi, ali neki od njih su se radikalizirali. Nekima je dat nalog da napadaju po Europi. Morate imati čvrste dokaze da neka osoba pripada terorističkoj organizaciji. Radimo tako da maksimaliziramo postojeći mehanizam, poput Schengenskog sistema ili EUROPOL-a", ističe Gilles de Kerchove.

  • 16x9 Image

    Mirjana Rakela

    Od 1995. godine stalni je član redakcije na RSE u Pragu, a pored tema iz Hrvatske, bavi se i širim prostorom Balkana.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG