Dostupni linkovi

logo-print

Sunovrat obrazovanja: Bolonja na crnogorski način


Studenti, ilustrativna fotografija

Studenti, ilustrativna fotografija

Nedavni protesti studenata psihologije u Nikšiću zbog toga što im nije obezbijeđena redovna nastava, još jednom su skrenuli pažnju na sistemske probleme na crnogorskom Univerzitetu. Gordijev čvor Univerzitet je presjekao tako što je odlučio da od sljedeće godine ukine taj i još osam studijskih programa, zbog nemogućnosti njihovog finansiranja i nedostatka nastavnog kadra. Kako sve to komentarišu pojedini univerzitetski profesori prepoznati po kritičkim opservacijama stanja u visokom obrazovanju Crne Gore, koje najkraće opisuju kao “Bolonja na crnogorski način”?

Crnogorska javnost bila je zatečena nedavnim dešavanjima na Filozofskom fakultetu u Nikšiću , gdje su studenti psihologije štrajkovali , ne zbog visokih cijena školarine,ne zbog preopterećenog nastavnog plana, već zbog toga što su nezadovoljni stečenim znanjem. Zatvorili su se u učionice i čekali rješenje problema, pošto profesori koji dolaze sa strane, zbog neplaćenih honorara nastavu nijesu držali .

A na zahtjeve je odgovoreno tako što je Uprava Univerziteta odlučila da od naredne školske godine ne upisuje brucoše na odsjek za psihologiju, kao ni na još osam studijskih programa (farmaciji, stomatologiji, Njemačkom i Italijanskom jeziku u Nikšiću, Engleskom i Učiteljskom fakultetu u Beranama i na studijama prava u Bijelom Polju).

Odluku je obrazložio predsjednik Upravnog Odbora Duško Bjelica: “Visoki su troškovi i nema se kadra pa je procijenjeno da bi jednu godinu trebalo da preskočimo”.

No, aktuelni problemi samo su vrh ledenog brijega onoga što se dešava na državnom Unuverzitetu. Psihologija je samo jedan od smjerova koji su praktično političkim dekretom osnovani nakon državnog osamostaljenja 2006., od kada je naglo porasla razuđenost i broj fakultetskih jedinica, na kojima je nedostajući kadar obezbjeđivan iz susjedstva.

Profesorka na Metalurskom fakultetu Branka Bošnjak primjećuje:
“Prosto je bio hit da se otvaraju razni studijski programi i onda kada nije postojalo nikakvog osnova za to. Čini mi se da od osamostaljenja Crne Gore da je postojalo neko vještačko takmičenje da Crna Gora sada ima sve moguće studijske programe čak i tamo gdje ne postoji ni interesovanje jer nhaše tržište nije tako veliko ni određeno da nam trebaju na hiljade takvih profila. Studenti završavaju fakultete, a mi ih izgleda školujemo za biro rada”.

Da li je hiperprodukcija studijskih programa bila izraz realnih potreba Crne Gore ili je posljedica lošeg i neracionalnog planiranja koje nije imalo pokriće ni u novcu ni u kadrovima, pitali smo i profesora građevinskog fakulteta Radenka Pejovića:

“Tu je i jedno i drugo u pitanju. Neplansko otvaranje novih studijskih programa jer država nema strategiju razvoja visokog obrazovanja tako da se kako kome padne na pamet otvaraju se studijski programi. Tu ja krivim i vladu i državni univerzitet koji bi o tome morao da vodi računa. I država i vlada se maćehinski odnose prema prema državnom univerzitetu. Ona bi morala korektno da ga finansira, a ne na ovaj način. Mislim da je nama trenutno manji budžet nego prije 10 godina”.

I dok je slabio državni, godinama su jačali privatni univerziteti na kojima je školovanje postalo profitabilan biznis, pošto je upis na brojnim smjerovima neograničen.To što je suvlasnik jednog od njih sam premijer Đukanović davalo je povoda za sumnju kako se sve čini planirano i sistematski.

No, tezu da i iza najnovije redukcije studijskih programa i ograničavanja upisa na državnim Univerzitetima stoji forsiranje privatnih, predsjednik Upravnog Odbora Univerziteta Duško Bjelica odbacuje:

“Te priče da neko odavde radi na korist privatnih univerziteta ne stoje. Da li bi neko želio da bude tako, vjerovatno da bi”.

Bilo kako bilo, na crnogorskim fakultetima posljednjih godina opao je kvalitet studiranja, koji Branka Bošnjak naziva “Bolonjom na crnogorski način”.

“Generalno rečeno mislim da je nakon uvođenja Bolonje i studiranja po tom sistemu da je obrazovni kvalitet kadra koji izlazi sa Univerziteta Crne gore lošiji, odnosno prosječniji. Mnogo studenata završi sa izuzetno visokim prosjekom što negdje nije prirodno jer nije prirodno da svako baš ima sve desetke. Nije za to kriv bolonjski sistem sam po sebi jer on dugo u nekim demokratskim zemljama funkcioniše normalno ali mi smo napravili taj bolonjski sitem na crnogorski način”.

Profesor Radenko Pejović stoga smatra kako je neophodna da Država što prije donese strategiju koja bi studiranje u Crnoj Gori stavila na zdrave osnove. O tome ko će u međuvremenu da plati ceh Pejović kaže:

“Platiće student, ali i država, jer će školovati kadar koji neće imati zaposlenje. Svi ćemo mi tu izgubiti i krajnje je vrijeme da svi na univerzitetu i privredi i svugdje pričamo da bolonjski process ovako kako smo ga mi implementirali nije dobar, a niko neće da kaže hajmo nakon 10 godina da napravimo jednu kvalitetnu analizu da vidimo šta je dobro a šta nije i kako to da popravljamo”.
  • 16x9 Image

    Dimitrije Jovićević

    Novinarstvom se bavi od 1995, kada je počeo rad na BK Televiziji u Beogradu. Na RTV Crne Gore, koja je u to vrijeme bila prepoznatljiva po otporu režimu Slobodana Miloševića, prelazi 1998. godine. Od 2000. radi za podgoričko dopisništvo RSE i od tada je povremni prezenter u praškom studiju.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG