Dostupni linkovi

logo-print
Rade Bojović, predsjednik Izvršnog odbora novoformiranog političkog kluba „Pravedna Crna Gora”, za RSE govori o tome kakav rezultat očekuju na predstojećim izborima, na koje biračko tijelo računaju i kakve su njihove relacije sa „Pozitivnom Crnom Gorom”, nedavno osnovanom novom partijom na crnogorskoj političkoj sceni.

RSE: Već prvi medijski nastupi čelnika Pravedne Crne Gore skrenuli su pažnju javnosti, a posebno one koja je do sada bila naklonjena vladajućoj koaliciji. Lično ste se jasno odredili prema DPS-u, rekavši kako je državna nezavisnost bila krajnji domet Đukanovićeve partije, dok je profesor Ilija Vujošević za Socijaldemokrate, čije je jedno vrijeme 90-tih bio prvi čovjek, izjavio da su meka frakcija DPS-a i da snose odgovornost za sve loše što se prethodnih godina dešavalo. Da li ste time jasno ukazali kako će vam ciljna grupa, ako na izbore izađete, biti suverenističko biračko tijelo, njen građanski dio?

Bojović: Imajući u vidu ko su osnivači Pravedne Crne Gore, kakav je njihov background i koji su naši politički ciljevi – već smo javno istakli ono što će biti naša nedvosmislena ciljna grupa u prvoj fazi političkog rada, a to su državotvorni birači. Nema nikakve dileme da će naši primarni politički protivnici, na budućim izborima i uopšte na javnoj političkoj sceni, biti vladajuće stranke.

Prvi put će se desiti, od konstituisanja nezavisne države, da crnogorska politička scena dobije državotvornu opoziciju. To je ono što u Crnoj Gori nije postojalo do sada i što je bila jedna velika praznina u crnogorskom političkom tkivu. Mislimo da je bilo krajnje vrijeme da se pojavi i ta vrsta političke alternative, ma koliko ona, u ovoj našoj varijanti, bila, i pomalo neobična i organizaciono inovativna. Mi nismo formirali političku stranku, već politički klub. U svakom slučaju, odgovor glasi – da, naš cilj su primarno državotvorni birači i naš cilj je da okupimo vladajuću koaliciju.

RSE: Koliko vam u tom distanciranju od vladajućih partija može biti otežavajuća okolnost to što vam dio javnosti sa jedne strane priznaje zasluge u borbi za crnogorsku nezavisnost a sa druge strane prebacuje da je dio vodstva pravedne Crne Gore blisko sarađivao sa Milom Đukanovićem i Rankom Krivokapićem?

Naš cilj su primarno državotvorni birači i naš cilj je da okupimo vladajuću koaliciju.

Bojović: Najveći dio ljudi, koji se ovdje okupio, nije sarađivao sa njima, osim ako se pod saradnjom ne podrazumijeva državotvorna kampanja. Tada su razlozi za političku saradnju bili ne stranački, nisu se ticali vlasti i nisu se ticali profila DPS-a ili SDP-a, već su se isključivo ticali jedne vrijednosti koja to nadilazi - a ona je bila vezana za obnovu države.

Mi smo potpuno relaksirani. Najveći broj ljudi, koliko je meni poznato, nisu imali nikakve državne karijere i nisu imali nikakve političke karijere u vlasti, osim gospodina Branka Lukovca, koji je u jednom periodu bio ministar u Vladi, kao nestranačka ličnost. On nije bio pripadnik DPS-a niti SDP-a. Kasnije je bio koordinator Pokreta za nezavisnost. Te primjedbe o čelnim ljudima ne stoje jer ovdje su dominantno okupljeni oni ljudi koji su 20 i kusur godina na političkoj sceni i sva njihova politička karijera je vezana za najteža opoziciona vremena iz 90-tih godina.

Okamenjene političke strukture

RSE: Vi ste, ako se na varam, na osnivačkoj konvenciji istakli kako bi poželjna posljedica pojave novih političkih organizacija, poput vaše, bilo unutrašnje pucanje u partijama, i vlasti i opozicije, i da bi to vodilo jednoj novoj dinamici koja bi otvorila bolju perspektivu Crne Gore. Vidite li naznaku takvih procesa, a prije svega u DPS-u?

Bojović: Naznake nema. To su okamenjene političke strukture koje očigledno imaju namjeru da u ovim formama, u nasljeđenim političkim odnosima i ovim kadrovskim profilima, nastavljaju da djeluju. Naša želja je, pošto smo sve vrijeme razmišljali o tome, da formiramo nešto što bi ponudilo jednu vrstu futurističke političke projekcije. Ovo ne pravimo zbog izbora koji su pred nama. Možda na tim izborima nećemo ni učestvovati.

Imamo namjeru da budemo dugoročno i javno prisutni kao grupa koja će nuditi alternativnu političku misao - kako treba da izgleda građanska demokratija u Crnoj Gori, kako razvlašćivati partitokratski sistem u Crnoj Gori, kada je kompletna država talac jednog modela vladanja, kojem aktuelna opozicija ne pruža nikakav otpor, već se ponaša vrlo slično na onim nivoima gdje drži vlast, na lokalnim. Ako ništa drugo, pokušaćemo da budemo usresređeni na razobličavanje takvog društvenog političkog poretka. Nadamo se da dugoročno takve poruke neće moći ostati bez odjeka i među onima koji pripadaju aktualnoj političkoj klasi, a nisu tu samo i isključivo zbog svojih materijalnih interesa. Nisu tu samo zbog onoga što je osnovni i ključni politički pokretač aktuelne političke klase u Crnoj Gori.

RSE: pored Pravedne Crne Gore, na političku pozornicu ovih dana stupila je i Pozitivna Crna Gora. Na prvi pogled, osim što je Pravedna, domoljubnija, ili kako je profesor Vujošević formulisao - tvrđa u pogledu državotvorne i identitetske politike, reklo bi se da baštinite iste vrijednosti, da zacrtavate podudarne ciljeve. Postoji li onda šanse da dođe do bliže saradnje među vama ili da to rezultira nekim savezništvom nakon izbora?

U inicijalnoj fazi našeg razvoja nećemo praviti politička savezništva ni sa jednom političkom partijom, uključujući i Pozitivnu Crnu Goru.

Bojović: Ne znam šta će donijeti vrijeme, ali što se tiče naše trenutne politike, imamo namjeru da samostalno funkcionišemo. U inicijalnoj fazi našeg razvoja nećemo praviti politička savezništva ni sa jednom političkom partijom, uključujući i Pozitivnu Crnu Goru. Ono što je dobro kod Pozitivne Crne Gore je što se ona u startu profilisala kao partija nesporne državotvorne orjentacije. Činjenica je da je jedan dobar dio njihovih političkih poruka komplementaran i našim političkim stavovima. Tu se može govoriti o nizu dodirnih tačaka.

Mi ćemo sada da vidimo šta će vrijeme pokazati u smislu onoga što se naziva politička praksa i praktično političko djelovanje. Vjerujem da ćemo biti mnogo tvrđi u smislu distance prema ukupnoj političkoj klasi i sigurno ćemo da imamo izraženije ili apostrofiraniji odnos prema identitetskim problemima, pošto smatramo da nedovršenosti pitanja i manipulacija tim pitanjima i način na koji to vodi vladajuća koalicija, ali onda i opozicija, prosto predstavljaju realnu razvojnu prepreku.

RSE: Vi ste davno izašli iz politike kao jedan od njenih aktivista, odnosno članova ondašnjeg SDP-a, koji je, osim Liberalnog saveza, činio malobrojnu antiratnu Crnu Goru. Oni koji vas poznaju znaju da nikada niste voljeli da se eksponirate, niti da vam je medijska pažnja ikada posebno godila. Sa kakvim doživljajem se vraćate u politiku i koliko sama ta činjenica govori o stanju u kome se Crna Gora trenutno nalazi?

Bojović: Volio bih da se neko drugi pojavio sa ovim idejama koje smo mi promovisali, da se pojavila neka druga grupa ljudi koja i nije imala ta politička iskustva i nije prolazila kroz ona teška politička i socijalna vremena. Pokazalo se da su u Crnoj Gori toliko stvari obezvrednjene i toliko je ljudi distancirano i od stranačkog diskursa i od politike i od nečega što bi se moglo nazvati zagrljenost političkog i društvenog prostora, da su na kraju neki politički veterani morali ponovo da probaju da promovišu neku političku ideju, sa željom da to preuzme mlađa generacija i da guraju političku bitku za koju mi smatramo da ima puno smisla. Ovo doživljavam kao pitanje građanske odgovornosti i jedne dodatne žrtve za nešto što i lično doživljavam kao pitanje opšteg dobra i budućnosti Crne Gore.
  • 16x9 Image

    Dimitrije Jovićević

    Novinarstvom se bavi od 1995, kada je počeo rad na BK Televiziji u Beogradu. Na RTV Crne Gore, koja je u to vrijeme bila prepoznatljiva po otporu režimu Slobodana Miloševića, prelazi 1998. godine. Od 2000. radi za podgoričko dopisništvo RSE i od tada je povremni prezenter u praškom studiju.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG