Dostupni linkovi

logo-print

Bojić: Investitori zainteresirani za BiH, odustaju zbog administracije


Bruno Bojić

Bruno Bojić

U prvih pet mjeseci 2012. godine ostvareni izvoz iz Bosne i Hercegovine manji je za 6,57 posto u odnosu na isti period prošle godine, dok je uvoz povećan. Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH najveći pad izvoza, za čak 70 posto, dogodio se u trgovini električnom energijom. O nepovoljnim promjenama, ali i činjenici da strani investitori zaobilaze BiH, razgovarali smo sa predsjednikom Vanjskotrgovinske komore BiH, Brunom Bojićem.

RSE: Gospodine Bojiću, vanjskotrgovinska razmjena BiH u prethodnih pet mjeseci nije zadovoljavajuća, moglo bi se reći da je loša, šta je razlog tome?

Bojić: Uistinu, veliki utjecaj za nepovoljne rezultate vanjskotrgovinske razmjene u prvom kvartalu 2012. godine – imali smo vremenske nepogode u veljači, koje su istinski donijele poremećaj u proizvodnji, komunikaciji i transportu robe. I pored povećanja stope pokrivenosti, odnosno, u drugom kvartalu, rezultat je nepovoljan i ukazuje na pogoršanje ukupne ekonomske sitaucije.

RSE: Kako ocjenjujete rad vlasti, šta su uradili, da li su im ekonomska pitanja prioritet? Da li vidite ozbiljnost kod novih predstavnika vlasti da će ekonomska pitanja staviti kao prioritet?

Bojić: Naša vlast, moram reći, pored složenosti u kojima djeluje, radila je i radi na procesima stvaranja povoljnog poslovnog okruženja u Bosni i Hercegovini, što znači da su ipak ekonomska pitanja bila prioritet u njenom radu. Uvjerenja sam da će novo Vijeće ministara još snažnije i aktivnije uključiti se u proces približavanja Evropi i evropskim integracijama.

RSE: Na čemu temeljite optimizam?

Bojić: Prije nego što sam došao na čelo institucije Vanjskotrigovinske komore, nije se moglo približiti ni ministarstvima, niti Vijeću ministara. Danas je slika drugačija. Danas imamo kvalitetne sugovornike, danas se priznaje naš partnerski odnos i sa Vijećem ministara i sa ministarstvima, kako bi i njima pomoglo da možemo realnije sagledati stvari i pokazati pravi put ka rješavanju ove ekonomske situacije.

RSE: Kakvo je stanje u BiH kada su u pitanju strane investicije? Nekoliko puta ste ponovili da niste u potpunosti zadovoljni sa ulaganjima prijateljskih država kao što je, na primjer, Turska.

Bojić: Ja zaista nisam zadovoljan s investicijama u Bosni i Hercegovini, posebno u 2011. godini, gdje su investicije iznosile oko 313 miliona eura. Ja sam više puta od pojedinih zemalja tražio odgovor. Nažalost, nisam ga dobio. Mi ćemo svakako, i ja sam u svojim razgovorima sa djelatnicima i sa šefovima Ministarstva inozemnih poslova pokušao da svoje predstavnike iz Vanjskotrgovinske komore postavim u diplomatsko-konzularna predstavništva ili ambasade, čime bi doprinijeli promociji bh. privrede i bh. potencijala i inozemnim i drugim investitorima.

RSE: Kolika je iskorištenost prirodnih resursa BiH koji su najprivlačniji stranim investitorima?

Bojić: Naš vodni potencijal je sedmi u Evropi. Uvezemo preko stotinu miliona vode, što je žalosno. Ja bih plakao kada se samo te činjenice i tih podataka sjetim. 53 posto smo pokriveni šumom – što pokazuje da istinski imamo bogat drvni sektor. Trebamo ga još više osnažiti, ojačati, investirati u mašine i alate koji će finalizirati naš proizvod. Naš elektroenergetski sektor, s obzirom da imamo rudno bogatstvo i vodni potencijal, pokazuje iskoristivost manju od 30 procenata – što znači da preko 70 posto su mogućnost investicije u elektroenergetski sektor.

RSE: Kako dugoročno privući strane investicije?

Bojić: U pogledu investicija inozemne tvrtke, istinske, dosad su pokazale zainteresiranost, međutim, s početkom realizacije suočavaju se sa određenim barijerama. Neke kompanije su zbog barijera i odustale od investicije. Najviše se odustajalo zbog spore administracije i prevelikih budžetskih opterećenja. Ukoliko želimo privući priliv inozemnih ulaganja ili investicija, neophodno je da sve razine u zemlji učine dodatne napore da poboljšaju poslovni ambijent, pogotovo u pojednostavljenju i ubrzavanju procedura kod donošenja raznoraznih rješenja i dozvola.

RSE: Na kraju pitanje koje nekako plaši bh. privrednike, a odnosi se na ulazak Hrvatske u Evropsku uniju. Bosna i Hercegovina od ukupnog izvoza mlijeka i mliječnih proizvoda, više od 50 posto izvozi upravo u Hrvatsku. Šta će biti s izvozom iz Bosne i Hercegovine za Hrvatsku?

Bojić: Ulazak Hrvatske u Evropsku uniju treba promatrati dvojako. Pozitivno - da će to biti istinski izazov za Bosnu i Hercegovinu u svim aspektima. Istina je i to da će se Bosna i Hercegovina suočiti sa teškoćama da osigura izvoz pojedinih proizvoda na hrvatsko i evropsko tržište. Zbog toga moramo hitno djelovati na uspostavljanju svih evropskih standarda neophodnih za što efikasnije funkcioniranje države u svim njenim segmentima. Potrebno je jačanje postojećih kapaciteta, stvaranje novih institucija, osposobljavanje struke i strukture kako bi se ti standardi prihvatili i implementirali, posebno u oblasti proizvodnje i kontrole, zatim trgovine i transporta. Naravno da pad vanjskotrgovinske razmjene i gubitak tržišta ne može ostati bez posljedica i za Republiku Hrvatsku, koja ulaskom u Evropsku uniju gubi tržište CEFTA-e.
  • 16x9 Image

    Selma Boračić-Mršo

    Nakon sticanja prvih iskustava na u Balkanskim istraživačkim mrežama (BIRN) i BHT-u, od 2007. radi kao novinar-reporter za radijski program i TV magazin Liberty.

XS
SM
MD
LG