Dostupni linkovi

logo-print

Bogićević: Današnje granice BiH izborili su antifašisti


Bogić Bogićević

Bogić Bogićević

Bogić Bogićević, nekadašnji član Predsjedništva SFRJ, govoreći studentima i nastavnicima Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, istakao je značaj istorijskih datuma: 29. novembra 1943., odnosno Drugog zasjedanja AVNOJ-a, i 25. novembra iste godine kada je održano Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a u Mrkonjić Gradu. Govorio je i o stalnim pokušajima Srbije i Hrvatske da podijele BiH.

Na prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a u Mrkonjić Gradu prije 70 godina počela je obnova državnosti BiH.

Oni koji su u tome uspjeli, za nekoliko dana - 29. novembra 1943. godine u Jajcu, izborili su se za jednakopravni status BiH u jugoslovenskoj federaciji, izjavio je Bogić Bogićević. Za datum 25. novembar 1943. je naglasio da ga ne treba ni potcjenjivati ni precjenjivati, nego samo navoditi činjenice:

„Na taj dan obnovljena je državnost BiH. BiH je preživjela ogromno iskustvo pod otomanskom imperijom, a i pod austrougarskom, a zatim je došla NDH. I drugo, nije samo BiH obnovila državnost. Državnost su obnovile i druge republike. Šta hoću reći? Prvi put, tada u Mrkonjić Gradu, sastali su se po tim ratnim uslovima predstavnici svih naroda BiH i donijeli važne odluke o budućnosti BiH - BiH mora imati jednakopravan status u jugoslovenskoj federaciji kao i sve druge republike. Prema tome, ljudi su se na Prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a izborili za taj status. Dalje, htjeli mi to priznati ili ne, bh. granice danas međunarodno priznate države BiH i članice UN-a izborili su upravo bh. antifašisti na Prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a i na AVNOJ-u. Uporno i istrajni, oni koji su bili na zasjedanju ZAVNOBiH-a izborili su se za jednakopravan status BiH u jugoslovenskoj federaciji", konstatovao je Bogićević.

Međutim, BiH nikada na miru nisu ostavljali njeni susjedi - Srbija i Hrvatska:

„Svojatali su je čas jedni, čas drugi sa željom da je prisvoje i da BiH nestane kao država, a ponavljam da je BiH starija od svih njenih naroda, a bogami starija i od susjednih država. Ali šta vrijedi? Apetiti velikohrvatski i velikosrpski - da idemo u noviju historiju, od tog bh. advokata Moljevića koji je bio u službi Draže Mihajlovića, i tog Dragiše Vasića, pa Cvetković - Maček prije toga, uvijek su dijelili BiH. Ali BiH je preživljavala sva ta iskušenja, to je zanimljivo. Kad bi neko pitao šta će biti nakon 500 godina u BiH, ko bi rekao da će obnoviti svoju državnost? Malo je to duži period. Danas nemamo vizionare da prognoziramo, nažalost, šta će biti ni za godinu dana. Ja nikada nisam imao dilemu: BiH je moguća, BiH je poželjna, BiH može samo biti primjer zajedničkog života u ujedinjenoj Evropi.“

Danas se često zanemaruje kontinuitet države BiH, njen poslijeratni razvoj i značaj bh. privrede ne samo za ovu republiku u sastavu bivše Jugoslavije, nego i u međunarodnim razmjerama, kaže Bogićević:

„Doprinos BiH pobjedi nad fašizmom, i te žrtve i sve najveće ofanzive - od sedam, šest ih je bilo tu, i Kozara i Neretva i Sutjeska i Drvar - stvorili su jedan kredibilitet za razvoj BiH. Mi smo u poslijeratanom teškom ambijentu, sa 70 posto nepismenih, stvarali univerzitete, gradili škole, prve pruge, industriju - istina neopravdano mnogo više prljave industrije, ali ovo je naknadna pamet. Zatim bih podsjetio: veliki sistemi su bili prozor BiH u svijet. Šipad je zapošljavao 85.000 ljudi i imao mrežu u čitavom svijetu; Energoinvest oko 40.000 ljudi - i sve što vidimo uspravno da stoji od električnih vodova i vodoravno žica u dobrom dijelu Afrike napravio je Energoinvest; Hidrogradnja isto tako, Željezara Zenica, Soda-so, Čajevac Banja Luka - samo ovih nekoliko preduzeća zapošljavalo je više ljudi nego danas kompletna privreda BiH 18 godina nakon Dejtona.“

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG