Dostupni linkovi

logo-print
Autor Charles Recknagel; priredila Biljana Jovićević

U narednih nekoliko mjeseci može se očekivati kraj velikog takmičenja između EU i Moskve. Bitka oko ruskog državnog energetskog giganata Gazproma za monopolsku poziciju u Istočnoj Evropi u finišu je.

Ruski gasni giganat Gazprom dugo već ima utrte evropske staze, dominirajući tržištem energije na kontinentu, razmećući se i provodeći svoja pravila, nekažnjeno, kako navode kritičari.No sve to bi se moglo uskoro promijeniti.

Dugogodišnji sukob između Gazproma i Evropske unije, zbog navodnih namještanja cijena i monopolističke prakse – odnosno spora oko Ruskog post-sovjetskog modela poslovanja u odnosu na standarde Evropske unije, tj. slobodnu tržišnu konkurnciju - brzo će stići do vrhunca.

To bi se moglo dogoditi veće na proljeće ove godine, kada je Evropska komisija treba da objavi rezultate dvogodišnjeg-istrage o Gazpromu. A kako kažu analitičari, rezultati koji se očekuju neće biti ugodni.

Edward Lucas, međunarodni urednik u britanskom nedjeljniku "The Economist" i autor knjige "Prevara: Špijuni, laži i kako Rusija vara Zapad" uvjeren je u to.

"Mislim da ćemo vidjeti, prije svega, spektakularnu količinu lošeg publiciteta za Gazprom, jer će se objaviti popis svih loših stvari koje je Gazprom radio, a onda će uslijediti novčane kazne, koje mogu biti vrlo značajane, a to će takođe biti prilika za kompanije kojima je enormno naplaćivan gas da pokrenu tužbe protiv Gazproma zbog nevjerovatnih cijena koje su plaćali."

Lucas koji je spor pratio pažljivo, kaže da rezultate konačne istrage Komisije očekuje u maju. Nakon toga, kako dodaje, stvari bi trebalo da se kreću veoma brzo, zato što komesar EU za energetiku, Gunther Ottinger i komesar za konkurenciju Joaquin Almunia, koji su cijeli slučaj i vodili insistiraju da sve bude okončano do kraja njihovih manadata u novembru.

Negativan izvještaj može imati duboko neprijatne posljedice po Gazprom, uključujući veoma visoke novčane kazne, loš publicitet i dokaze za konkurente koje mogu iskoristiti za sudske tužbe protiv ruskog gasnog giganta.To bi takođe moglo primorati ovu kompaniju pod ruskom državnom kontrolom da promijeni svoju dugogodišnju poslovnu praksu na evropskom kontinetu.

Pokušavajući da to izbjegne, Moskva furiozno radi na tome da postigne preventivni dogovor sa Evropskom Komisijom.Ruska je delegacija posjetila Brisel nekoliko puta posljednjih mjeseci ali detalji tih pregovora drže se u tajnosti.

Brisel je godinama omogućavao Gazpromu da provodi monopolističku praksu u Centralnoj i Istočnoj Evropi imajući u vidu istorijsku i tržišnu realnost koju je bilo teško promijeniti.

Gasovod Gazproma

Gasovod Gazproma

Glavni gasovod koji dovodi sibirski gas preko Ukrajine do Istočne Evrope izgrađen je još u vrijeme Sovjetskog Saveza i potpuno je u vlasništvu Gazproma. Ruski gigant je odlučio da sebi obezbijedi još jedan kojim se može prenositi gas kroz gasovod u Ukrajini, preko Sjevernog toka do Njemačke.Monopol je omogućio Gazpromu da nema slobodne konkurencije, i da sam postavi cijene za evropske potrošače.Ono što ga je takođe učinilo teško osporivim, je to da je jedini ponuđač na mnogo tržišta za koji obezbjeđuje četvrtinu potreba za prirodnim gasom u Evropskoj uniji.

Postavlja se naravno pitanje zašto je Brisel poslije svega tako spreman da izazove Gazprom baš sada? Agata Lokot-Strachota, analitičarka za energetsku politiku u Centru za istočne studije iz Varšave, kaže da je jedan faktor sada novi osjećaj sigurnosti kancelarije Evropske komisije za energiju i konkurenciju:

"Brisel želi da se njegovi zakon poštuju, uključujući u sektoru gasa.A ako zapravo imaju poseban odnos s bilo kim to bi značilo da se neki zakoni ne primjenjuju."

Naime, EU želi nametnuti takozvani " Treći energetski paket " zakoni koji su stupili na snagu krajem 2009., a imaju za cilj omogućiti pristup gasovodu nekoj trećoj strani.Ovi zakoni takođe imajuza cilj " razdvajanje vlasništva" ili odvajanje kompanija koje proizvode energiju, od onih koje je prenose.

Tu su i ekonomski razlozi Brisela da zauzmu oštriju poziciju prema Gazpromu. Zahvaljujući monopolskom položaju u EU- državama koje su nekad bile sovjetski sateliti, kupci u tim zemljama plaćaju u prosjeku jedan i po put više za ruski prirodni gas nego u državama članicama EU zapadnije. Zapadno tržište EU ima više izvora gasa, uključujući i sa Sjevernog mora, Sjeverne Afrike, Bliskog istoka, ali i Rusije.

Stephan Meister, stručnjak za Rusiju u Evropskom savjetu za vanjske poslove u Berlinu, kaže da EU želi otvoriti Istočnu Evropu za konkurenciju između više dobavljača.

Protest Greenpeace aktivista, Davos, januar 2014.

Protest Greenpeace aktivista, Davos, januar 2014.

"Ako bude bilo više liberalizacije mogle bi doći i druge kompanije, mogle bi doći azerbejdžanske ili turske kompanije, ili iz nekog drugog mjesta u Srednjoj Aziji koje bi slale gas kroz Gazpromov gasovod. Dakle postoji nekoliko mogućnosti za korištenje sistema gasovoda ( da bi se promovisala konkurencija ), a druge opcije su LNG terminal koji se spominje u Poljskoj i u baltičkim državama."

U jednoj od hitnih mjera za razbijanje Gazpromove pozicije u Istočnoj Evropi, Njemačka planira poslati ruski gas,koji kupuje relativno jeftino iz Rusije zahvaljujući konkurenciji, u zemlje poput Poljske, koje dave visoke ruske cijene zbog monopola Gazproma.Ideja koja na bilo koji način „preokreće tok "ruskog gasa od zapada prema istoku Moskvu dovodi do ludila, ali bi prvi takav uvoz gasa iz Njemačke u Poljsku trebao početi 1. aprila.

Konačno, Brisel sada pokušava ukrotiti Gazprom i zato što EU želi onemogućiti ruskog diva da dodatno širi monopole i u budućnosti putem svog planiranog gasovoda "Južni tok" ispod Crnog mora do jugoistočne i srednje Evrope .

Moskva je već naljutila Brisel sklapanjem bilateralnih tranzitnih sporazuma s brojnim novim i potencijalnim članicama EU-a za "Južni tok". Bilateralni sporazumi, koji ne obraćaju pažnju na antimonopolsku legislativu EU, takođe su podigli tenzije u odnosima između Brisela i država koje su ih potpisale:Bugarske, Mađarske, Srbije i Slovenije.

Edward Lucas kaže da Brisel i dalje očekuje da će EU članice iskoristi „Južni tok“ da nametnu antmonopolske zakone protiv Gazproma retroaktivno, bez obzira na to što bilateralni sporazumi kažu danas:

"Ako Gazprom želi potrošiti puno novca svojih akcionara za izgradnju gasovoda u Evropi uz ogromne troškove, to je u redu, ali to će predstavljati predmet koji potpada pod zakone Evropske unije i svi sporazumi s vladama u kontradikciji sa zakonima EU-će biće i protivzakoniti.Južni tok još nije izgrađen, tako da ni jedan zakon zapravo još nije prekršen.Ono što će Brisel reći je da, ako idete dalje i izgradite taj gasovod to morate raditi u skladu s EU pravnim sistemom. "

Evropska komisija je postala izrazito uporna u primjeni svojih antimonopolskih zakona protiv moćnih stranih kompanija u posljednje vrijeme.Jedan od posljednjih primjera je internetski div sa sjedištem u SAD- Google.U nastojanju da izbjegnu veliku novačanu kaznu, Google je bio prisiljen prihvatiti nekoliko antmonoplskih mjera, uključujući i saglasnost da kad god promoviše usluge pretraživanja na svojim stranicama u EU, mora prikazivati i usluge konkurentskih kompanija na usporediv način.

Hoće li sličan pristup funkcionisati s Gazpromom ? Lokot - Strachota kaže da je problem što je u ovom slučaju, dvije strane imaju bitno različite pristupe poslovanju.

"I EU i Rusija predstavljaju dva potpuno različita načina razmišljanja, postoji sistemska razlika među njima.Možemo reći da će funkcionisati u ravnoteži, jer obje strane trebaju jedna drugu, ali to je prilično nestabilna ravnoteža jer obje strane će pokušati uvjeriti drugu da naprave dogovor prema vlastitim pravilima.Tako da je vrlo teško reći što će biti konačan ishod svega toga."
  • 16x9 Image

    Biljana Jovićević

    U novinarstvu je od 1998. godine. Radila tri godine na Radiju Crne Gore. Od septembra 2001. je izvještač iz Podgorice za RSE, a od jula 2009. je stalni član redakcije u Pragu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG