Dostupni linkovi

logo-print

Bježanje sa mjesta nesreće: Gdje su nestale ljudske norme?


Poslednjih mjeseci u Crnoj Gori novinske stupce i naslovne stranice portala sve česće ispunjavaju vijesti o saobraćanjim nesrećama u kojima su vozači pobjegli sa mjesta nesreće. Nesreće su sastavni dio života, ali da li ponašanje pojedinca u nesreći govori samo o pojedincu ili o društvu u cjelini?

Pomoćnik direktora Uprave policije Nikola Janjušević je, govoreći o saobraćajnim nesrećama u kojima vozači pobjegnu sa mjesta nesreće, rekao da je taj broj „u prvih šest mjeseci ove godine na nivou prošlogodišnjeg uporednog perioda ili uporednog perioda poslednjih godina“. Janjušević je, između ostalog, izdvojio ponašanje vozača koji su pobjegli sa lica mjesta u saobraćajnim nesrećama koje su se dogodile u samo jednom danu.

"U Budvi je 12. avgusta 2015. godine došlo do saobraćajne nezgode na štetu hrvatskog državljanina, kada je vozač putničkog motornog vozila oborio državljanina Hrvatske kao pješaka i udaljio se sa lica mjesta. Efikasnom akcijom pripadnika Centra bezbjednosti (CB) Budva, to lice je identifikovano i ono je lišeno slobode. Isto bih tako izdvojio, istog dana u popodnevnim satima albanski državljanin, vozač putničkog motornog vozila, je izgubio kontrolu nad svojim vozilom, povrijedio je pet pješaka na lokaciji Slovenska plaža i on je ostavio vozilo na licu mjesta i udaljio se. Međutim, u nekim večernjim satima to lice se prijavilo u CB Budva, u pratnji advokata, i ono je lišeno slobode", kazao je Nikola Janjušević.

Reakciju vozača u trenutku saobraćajne nesreće određuje struktura ličnosti, njegov prethodni stil života, usvojene norme ponašanja - kaže psihološkinja Verica Mirović i napominje da će veliki broj ljudi ostati na mjestu nesreće. Objašnjavajući, sa stanovišta struke, postupak vozača koji se ne zaustavi i ostavi povrijeđeno lice na ulici, Mirović je navela da se izdvajaju dva tipa ličnosti: oni koji će se „zbog stanja šoka i stresa otići, ali će kasnije garantovano preuzeti odgovornost“, ali i oni vozači koji tendenciozno ne žele da preuzmu krivicu.

"Manji broj ljudi, gledajući u procentima, će da pobjegne i da prenebjegne sve to. Da li iz straha, iz stanja šoka ili u krajnjem iz nespremnosti lica da preuzme odgovornost za učinjeno. Kako bi to najednostavnije pojasnili, kao što postoje osobe koje su spremne da kradu, da lažu, tako postoje i osobe koje su spremne da negiraju elementarne, bazične ljudske norme u ponašanju“, objasnila je Mirović.

Sociološkinja, profesorica na Filozofskom fakultetu u Nikšiću Mirjana Popović napominje da se na osnovu ponašanja pojedinca može govoriti io ponašanju društava u cjelni. Društvo koje ima „srušen sistem vrijednosti“, smatra profesorica Popović, proizvodi „degeneracije u ponašanju“ na individualnom, ali i društvenom nivou.

"U društvu koje se već dvadeset godina nalazi u promjenama koje definišemo kao – tranzicija, zatim u društvu koje je ekonomski u značajnoj mjeri siromašno društvo dolazi do, prosto, kolizije u sistemu vrijednosti. Odnosno, dolazi do anomije morala i to na društvenom nivou, a to se negdje i projektuje i na individualni nivo. Tako da je negdje, da kažemo, i za očekivati takvo ponašanje vozača, naročito ukoliko pojedinac nije izgradio neki svoj sistem, lični sistem vrijednosti koji ga definiše i profiliše kao moralnu ličnost“, kaže profesorica Popović.

Društvo u kojem se za devijantna ponašanja izmišljaju različita terminološka rešenja, da se ne bi nazvala pravim imenom, ide na ruku ovakvom ponašanju pojedinca, smatra psihološkinja Verica Mirović i napominje da, iako je postupak pojedinaca inividualni čin, ne može se posmatrati van društvenog konteksta u kojima bitišu takvi pojedinci.

"Sistem vrijednosti se promijenio, a nazivi svega su se istolerisali, ništa ne nazivamo pravim imenom, sve smo umanjili i banalizovali i sve je moguće... I ništa ne doživljava kritiku niti osudu, pa čak ni zakonsku kaznu ono što treba da je zasluži jer otkad je svijeta zna se što je pravda. Što je laž i što je krađa... Mi smo to sve sad nazvali drugim imenima i sveopšti kontekst ide u prilog tim ljudima, pa kažu: 'Ma dobro-nek bježi, pa šta ime veze ...svako nešto radi'. Sad neko ko je principijelan i ko je normalan, ko ima definitivno usvojene sisteme vrijednosti - temeljne, normalne - danas za takve ljude kažu: 'Ko mu je kriv kad je budala'. On nema prolaz, što ne znači da i dalje ne treba da bude takav. Znači, vrijednosni sistem stoji, to ne može da se promijeni, ali su ljudi napravili otklon“, kaže psihološkinja Verica Mirović.

  • 16x9 Image

    Lela Šćepanović

    U radio novinarstvu od studentskih dana 1997. Sarađivala sa brojnim radio i TV redakcijama, ali se najduže zadržala, šesnaest godina, u redakciji crnogorskog Montena radija. Za Radio Slobodna Evropa, kao dopisnica iz Nikšića, radi od 2008. godine. Od januara 2014. radi u birou RSE u Podgorici.

XS
SM
MD
LG