Dostupni linkovi

logo-print

Bivši pripadnici JNA osuđeni za ratni zločin u logoru Morinj


Boro Gligić osuđen je zbog zločina u logoru Morinj

Boro Gligić osuđen je zbog zločina u logoru Morinj

Viši sud u Podgorici osudio je četvoricu nekadašnjih pripadnika Jugoslovenske narodne armije na ukupnu kaznu od 12 godina zatvora za ratni zločin počinjen u sabirnom centru Morinj u Boki Kotorskoj tokom 1991 i 1992 godine. Dvojica optužnih su oslobođeni krivice jer, prema mišljenju suda, nije bilo nesumnjivih dokaza da su oni učestvovali u mučenju zarobljenika u logoru Morinj. Branioci osuđenih su najavili žalbu Apelacionom sudu, a žrtve logora Morinj nisu zadovoljne presudom.

Pripadnici JNA Ivo Gojnić, Špiro Lučić, Ivo Menzalin i Boro Gligić su osuđeni na ukupno 12 godina zatvora za ratni zločin počinjen u logoru Morinj ’91 i ’92 godine nad hrvatskim zarobljenicima uhapšenim na području Dubrovnika. Mlađen Govedarica i Zlatko Tarle su oslobođeni optužbi jer nije bilo nesumnjivih dokaza da su počinili ratni zločin.

Prema obrazloženju presude sudije Milenke Žižić četvorica optuženih su djela radili sa umišljajem, iako su bili svjesni da se radi o zaštićenoj kategoriji ratnih zatvorenika. Žižić je objasnila da je specifičnost krivičnog postupka u tome što su iskazi svjedoka, žrtava jedini iskaz vjerodostojnosti, jer su djela počinjena prije 20 godina.

“Svjedoci tvrde da su svakodnevno udarani, tjerani da se međusobno tuku, čupaju travu, pjavaju četničke pjesme, a dio njih je vođen i na lažno strijeljanje”, navela je sudija Žižić.

Morinj

Morinj

Branioci četvorice osuđenih su najavili žalbe Apelacionom sudu, među njima advokat Vladimir Vuleković branilac osuđenog na četiri godine Iva Menzalina, je uporedio tu visinu kazne sa jednakom kaznom koju je dobio osuđeni u hrvatskom logoru Lora i konstatovao da presuda nije uskladu sa standardima međunarodnog suda

,,Kazna jednom licu koje je takođe osuđeno na četiri godine zatvora kao i moj branjenik, a kojem se stavlja na teret smrt dva civila tokom jedne večeri, dva zatvorenika u logoru Lori i, uz to drsko i nečovječno postupanje i mnoge tjelesne povrede još petorici, i on je dobio četiri godine uz obrazloženje suda da je to u skladu sa praksom međunarodnog prava. Ako je to u skladu sa praksom međunarodnog prava onda odluka ovog suda da i moj branjenik bude osuđen na četiri godine zatvora nije u skladu sa tom praksom i tako je doživljavam- kao nepravednu", kaže on.

Mlađen Govedarica o oslobađajućoj presudi kaže: ,,Ja vjerujem da je ova presuda donesena na bazi činjenica koje je moj advokat efektno iznio i obrađivao u oba postupka. Mislim da će pomoći i onima koji su lagali i pominjali mene kao isljednika da će moći sada mirno da spavaju. Ali savjest im nikada neće biti čista"

U podgoričkom Višem sudu u martu 2009. je počelo suđenje optuženima za ratni zločin u logoru Morinj, gdje su od oktobra 1991. do avgusta ’92. hrvatski ratni zarobljnici i civili zlostavljani od strane pripadnika JNA. Oni se terete da su od 3. oktobra 1991. do 18. avgusta naredne godine, u takozvanom Centru za prihvat zarobljenika u Morinju, kršeći pravila međunarodnog prava, naređivali i sprovodili mučenja, nečovječna postupanja i povrede tjelesnog integriteta, prema 169 ratnih zarobljenika i civila, koji su dovedeni sa dubrovačkog područja.

Šestorica pripadnika bivše JNA osuđeni su u maju 2010 godine za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika na ukupno 16,5 godina zatvora. A tokom iste godine Apelacioni sud ukinuo prvostepenu presudu nakon čega je počelo novo suđenje.

Zlatko Tarle

Zlatko Tarle

Novinar iz Dubrovnika Luko Brailo, koji je svih pethodnih godina pratio kako ratna dešavanja u Dubrovniku tako i suđenja, kaže da presuda neće zadovoljiti one koji su prošli strahote Morinja, ali da će presuda biti važna za buduće procese

"Presuda kao takva neće zadovoljiti ljude koji su doživjeli stragote Morinja. Šire gledajući, ipak je crnogorsko pravosuđe ovaj postupak dovelo do nekog svog logičnog kraja i u tome vidim zapravo najveću vrijednost. Međutim, ako ćemo govoriti ozbiljno i temeljito o tom problemu, nije još poznato i utvrđeno ko su nalogodavci i zašto se to odvijalo na prostoru Crne Gore koja, kako kažu njezini čelnici, nije bila u ratu nego je bila u funkciji ondašnje JNA. Ova će presuda i njezino obrazloženje sigurno imati utjecaja jer je ipak dokazano da taj Morinj nije bio neki roštilj kamp nego da su se tamo događale strahote", kaže Brailo.

Metodije Prkačin, morinjski logoraš iz Cavtata potvrđuje da se presuda odnosi samo na jedan dio događaja u toku napada vojske i rezervista na dubrovačko područje.

Metodije Prkačin

Metodije Prkačin

"Crna Gora je u svakom slučaju izvela treći put paljenje dijela dubrovačkog područja, Konavala i tako dalje. Treći put u povijesti. Niti jedan put do sada nije odgovarala. Uspjeh je u tome da je ovo prvi put dokazano da je neko za nešto odgovoran i ja shvatam da je odgovoran za to što nas tamo nijesu sve smakli, što su nas pustili da odemo a ne zbog toga što su činili", rekao je Prkačin.

Predsjednik Udruge dubrovačkih logoraša Zdenko Bulić kazao je u izjavi za Antenu M da je nezadovoljan presudom.

"Mogu izjaviti u ime svih živih logoraša koji su prošli patnje i muke logora Morinj da smo doista, još jednom razočarani presudama. Ovog puta i više s obzirom na to da su dvojica oslobođena. Moram da kažem da su ljudi ostavljali kosti u tom logoru. Da zbog posljedica mučenja, zlostavljanja i terora bivši logoraši umiru veoma mladi,da ih je umrlo negdje oko 70. Kazne su veoma niske i ne odražavaju težinu djela koja su nad logorašima počinjena", zaključuje Bulić.
  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG