Dostupni linkovi

logo-print

Bivši vlasnici Željezare mogli bi tužiti državu


Nikšićka Željezara

Nikšićka Željezara

Doskorašnji vlasnici nikšićke Željezare: offshore kompanije MNSS BV i Recupero Credito dobili su od Međunarodnog centra za rješavanje ivnesticionih sporova odobrenje za podnošenje tužbe za obeštećenje protiv države Crne Gore. Dok se iz Vlade težina ove informacije relativizuje, a stečajnom upravniku ona zvuči smiješno, sindikalci i dio NVO sektora su veoma zabrinuti zbog mogućnosti da i ovog puta građani plate visok račun Vladinog "strateškog partnerstva".

Kompanije su dobile odobrenje za podnošenje tužbe zbog aktivnosti, odnosno, neaktivnosti crnogorske države koje su dovela Željezaru do stečaja i izazvale značajne gubitke i štetu.

Ova informacija je samo nastavak nastojanja pojedinaca, iz Crne Gore ili inostranstva, nepoznatog identiteta da nakon višemilionskih suma koje su preko
Željezare i uz blagoslov Vlade ispumpane iz države i prenešene na nepoznate račune, sada i preko međunarodnih arbitraža izvuku dodatnih nekoliko desetina miliona eura iz džepova osiromašenih građana Crne Gore.

Direktor Mreže za afirmaciju nevladinog sektora Vanja Ćalović kaže da je čitav slučaj odavno bio zreo za akciju Tužilaštva koje do sada nije pokazalo nikakav interes za ovaj problematičan aranžman.

Ćalović, kao jedan od mogućih razloga nezainteresovanosti Tužilaštva vidi i činjenicu da je sa Željezarom povezan bivši premijer i lider DPS-a Milo Đukanović preko Prve banke koju kontroliše njegova porodica, ali i okolnosti da je njegova rođena sestra Ana Kolarević jedno vrijeme bila član Upravnog odbora ove firme.

"Pitanje dugova Željezare prema njenim bivšim vlasnicima je ključno za budućnost ove kompanije, ali i odgovor na pitanje - da li će ih plaćati građani Crne Gore", rekla je Ćalović.

"Nejasno je da li su ta sredstva ikada ušla u Željezaru i u koje su svrhe
potrošena. Mi smo na to ukazivali još u vrijeme kada je MNSS bio vlasnik kompletnoga duga i prije nego što je Vlada, kao jedan od vlasnika Željezare u tom trenutku na sjednici odbora direktora dala saglasnost da MNSS ustupi taj svoj dug Rekuperu. Mi smo i tu izrazili zabrinutost da je i Rekupero firma koja je povezana sa MNSS-om i jednostavno se postavlja pitanje zbog čega je Vlada dozvolila da jedna offshore kompanija ustupi svoj dug drugoj offshore kompaniji", navodi ona.

Funkcioner Unije slobodnih sindikata Aleksa Marojević kaže da, s obzirom na cjelokupan privatizacioni proces i sva događanja sa Željezarom, najave tužbi nijesu iznenađenje ali da bi konačno trebalo da proradi institut odgovornosti.

"Šta je sve država preuzela i šta je sve natovarila na leđa ovoga naroda. Previše nekih obaveza koje preuzima prema Željezari i KAP-u govore o tome da država tu ima strašno podređenu poziciju. Iz kojih interesa? To je pitanje koje svakako traži odgovor", zaključio je Marojević.

Ćalović: Vlada tolerisala kršenja ugovora

U četvrtak nije bilo moguće dobiti reakciju Ministarstva ekonomije, ali je u srijedu iz Vlade saopšteno da su"MNSS i Recupero, dokumentom koji im je dostavio generalni sekretar Međunarodnog centra za rješavanje investicionih sporova, samo dobile odobrenje da pristupe dodatnim pravilima te institucije", te da u Vladi Vanja Ćalović

Vanja Ćalović

smatraju da imaju čvrste argumente za sve poteze koje je Vlada činila, a koji su bili usmjereni na pomoć Željezari.

Bivšeg ministra ekonomije Branka Vujovića u četvrtak nije bilo moguće kontaktirati, ali je razvoj događaja prokomentarisao stečajni upravnik Željezare Veselin Perišić.

"Nevjerovatno zvuči priča da MNSS koji nije ispunio investicione obaveze iz kupoprodajnog ugovora sada traži zaštitu interesa pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicionih sporova", rekao je radiju Antena M Perišić koji i prethodnu odluku britanskog pravosuđa da su potraživanja MNSS-a i Recupera dospjela nije priznavao, da bi naknadno ipak priznao preko 60 od skoro 100 miliona eura koje ove dvije kompanije ukupno potražuju.

"U vrijeme njihovog upravljanja fabrikom ostvaren je gubitak od skoro 100 miliona. Kakvu to odgovornost ima država, a ne oni? Po meni je tu obrnut slučaj. Onaj ko je upravljao i koji je imao većinski paket akcija da danas traži naplatu ceha od nekog drugog i odgovornost od nekog drugog. To je meni prilično smiješno", kazao je Perišić.

Vanja Ćalović navodi da "u privatizacionom ugovoru piše da je Vlada imala mogućnost automatskog raskida ukoliko vlasnik ne investira u Željezaru".

"To se nije događalo čak ni u godinama takozvanog investicionog buma mnogo prije ekonomske krize, a Vlada mu je permanentno tolerisala i
dozvoljavala da ta sredstva koristi na drukčije načine, između ostalog, da se 20 miliona eura deponovanih u Prvoj banci koju kontroliše porodica bivšeg premijera Mila Đukanovića, iskoristi za vraćanje kratkoročnih kredita toj istoj Prvoj banci, a za koje takođe nije poznato kako su utrošeni", kaže Ćalović dodajući da joj nije bliska teorija o Vladi koja se u jednom aranžmanu nije dobro snašla.

"Oni su šta više tvrdili da raskidne kaluzule ne omogućavaju da ugovor raskinu bez arbitraže, što jednostavno nije tačno, jer u tom ugovoru eksplicitno piše da vlasnici ukoliko ne ispunjavaju svoje obaveze, Vlada ima pravo da Željezaru vrati u svoje vlasništvo i čak da pokrene postupak protiv vlasnika i od njih traži naknadu štete. Mi smo gospodina Branka Vujovića, na osnovu konkretnih činjenica, finansijskih izvještaja Željezare, odluka same Vlade i samoga gospodina Vujovića, informisali o vrlo konkretnim kršenjima ugovora koji su bili dovoljni da se ne ulazi u stečaj nego da se Željezara vrati Vladi, što oni nijesu uradili", kazala je Ćalović.
  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG