Dostupni linkovi

logo-print

Birački popisi u Hrvatskoj: Kraj izbornim manipulacijama


Glasači na jednom od biraških mjesta u Zagrebu - iz arhive

Glasači na jednom od biraških mjesta u Zagrebu - iz arhive

Birački popisi bili su do sada najveći problem na izborima u Hrvatskoj. Neprecizni i neažurni, bacali su sjenu na izborni proces koji je u drugim segmentima u posljednjem desetljeću, pa i dulje provođen po europskim standardima.

Zbog toga nova hrvatska Vlada predlaže novi zakon o registru birača, čime bi se otklonili postojeći problemi.

Glasanje pokojnika, situacije sa i po nekoliko stotina prijavljenih na jednoj adresi, nesređeni birački popisi – to su bili glavni razlozi da Vlada predloži novi zakon o registru birača, kojim bi se broj birača sa 4,1 milijun smanjio za 300 tisuća.

Zoran Milanović

Zoran Milanović

„Nije samo da smo ispunili izborno obećanje, nego smo u zonu povjerenja stavili jedan vrlo delikatan instrument koji je do sada još jedini bacao sjenu i sumnju na regularnost izbora u Hrvatskoj. Hrvatska je nekoliko puta demokratskim načinom smijenila vlast i u formalnom smislu funkcionirajuća smo demokracija, međutim registar birača je nešto u što javnost nije imala povjerenja“, kazao je premijer Zoran Milanović.

Upravo je nevladina udruga GONG bila najglasnija upozoravajući na propuste i zlorabe.

„Već više od 20 godina Hrvatska ima problem sa popisima birača što naravno ugrožava povjerenje građana u izborni proces i otvara prostor za manipulacije u izbornom postupku. I evo – napokon je došlo vrijeme i očito ima političke volje da se uredi ovo pitanje na način da imamo puno vjerodostojnije popise birača, na način da su u popisima birača samo oni ljudi koji žive u Hrvatskoj i da u dijaspori više nemamo preminulih ljudi u popisima birača“, kaže za RSE izvršni direktor GONG-a Dragan Zelić.

Važne novine

Dvije su najvažnije novosti u prijedlogu zakona provjera valjanosti osobnih dokumenata i takozvana aktivna registracija. Ministar uprave Arsen Bauk kaže kako se prijedlog zakona u prvom redu odnosi na dvije skupine državljana.

Dragan Zelić

Dragan Zelić

„Jedna je skupina državljana - njih je 339.650 prema zadnjim podacima – koji su punoljetni, koji imaju prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj i koji nemaju važeću osobnu iskaznicu. Da bi ušli u popis birača, morat će otići po potvrdu i na taj način će - ukoliko se utvrdi da se radi o tim građanima koji imaju hrvatsko državljanstvo, prebivalište i pravo glasa – moći glasati. Druga su skupina oni državljani koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj – dakle, ono što se popularno kaže 'dijaspora'. Oni će pred svake izbore – kada se raspišu – trebati u određenom roku se prijaviti u hrvatsko diplomatsko-konzularno predstavništvo, aktivno se registrirati, i na taj način će ući u popis birača za izbore“, navodi Bauk.

Ako se ovaj zakon usvoji i počne provoditi, Bauk najavljuje da će proljetni lokalni izbori biti provođeni sa bitno točnijim biračkim popisom, a da će problem do kraja mandata ove Vlade biti riješen u cjelini.

Ovim se zakonom onemogućuje moguće zloupotrebe na izborima, međutim tek će novi zakon o prebivalištu onemogućiti nezakonito korištenje raznih socijalnih prava, i tu će policija i upravni organi provjeravati živi li netko doista na toj adresi. Radi se u prvom redu o Hrvatima iz BiH koji imaju hrvatsko državljanstvo i iz ovih razloga su prijavljeni na fiktivnoj adresi u Hrvatskoj, i o hrvatskim Srbima koji se ne namjeravaju vratiti u Hrvatsku, ali iz ovih ili onih razloga nisu odjavili prebivalište u Hrvatskoj.

„Dakle, bitna je provedba tog zakona kada se on jednog dana donese. Ne smije biti diskriminacije, to jest da se jedne građane briše, dok se druge građane ne briše. Važno je napomenuti da – ukoliko se osobu izbriše iz evidencije prebivališta – ona ne gubi hrvatsko državljanstvo, nego će samo glasati u izbornoj jedinici za dijasporu. Ako neka osoba već dulje živi primjerice u Srbiji i ne namjerava se vratiti, biti će izbrisana iz evidencije prebivališta u Hrvatskoj, ali ta se osoba uvijek može vratiti i ponovno prijaviti prebivalište“, ističe Dragan Zelić.
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG