Dostupni linkovi

logo-print

Bildt o odnosu EU i Rusije: Brisel je manje-više spavao


Carl Bildt

Carl Bildt

Razgovarao: Rikard Jozwiak (Prevela Biljana Jovićević)

U intervjuu za RSE bivši švedski ministar vanjskih poslova Carl Bildt iskreno govorio o greškama koja je Evropska unija napravila sa Rusijom, otkriva šta misli da bi mogli biti sljedeći potezi ruskog predsjednika, i zašto je potrebno znatno veće angažovanje Bloka prema Ukrajini, Moldaviji i Gruziji.

Razgovarali smo sa Carlom Bildtom na marginama Foruma koji je German maršal fond organizovao u Briselu.

RSE: Kad pogledate nazad na summit o Istočnom partnerstvu održan u Viljnusu, novembra 2013, pa sve do danas, šta mislite da je EU mogla učiniti drugačije u svojoj politici prema Istoku?

Bildt: Mislim da smo morali reagovati oštrije prema Rusiji, kada je počela da pravi greške u ljeto 2013. Očigledno kada smo uveli sankcije Rusiji, nijesmo jasno mogli vidjeti posljedice toga. Ja se sjećam da smo poljski ministar vanjskih poslova Radek Sikorski i ja pokušavali da upozorimo Brisel šta se događa, ali Brisel je tada manje više spavao. Da li bi to nešto promijenilo? Ne znam. Ali to je bila evidentna greška.

RSE: Ni Vi ni Sikorski nijeste više šefovi diplomatije. Doživljavali su vas kao „ratoborne“ prema Rusiji Vladimira Putina i u isto vrijeme snažne pristalice Istočnog partnerstva. Kada pogledate EU danas, da li mislite da još uvjek postoji snažna podršaka Istočnom partnerstvu i isti ratobran odnos prema Putinu?

Bildt : Mislim da je posvećenost tome jasna. Jedna od dobrih stvari koje smo uradili, vratimo se na 2008, jer su se te 2008. dvije stvari dogodile: Mediteranska unija i Istočno partnerstvo. Dok je Francuska preferirala

Mediteransku uniju sa posebnim aranžmanima ili kako god, mi smo bili privrženi stvaranju Istočnog partnerstva u potpunosti integrisanog u EU institucije. To je bilo jako dobro. To je sada snažan dio EU instutucija. Dakle, posvećenost je tu. U to ne sumnjam.

Kada je riječ o Vašem drugom pitanju, Radek i ja smo išli malo ispred vremena, mada možda i sa zakašnjenjem, ali ipak prije nego ostali u procjeni pravca u kojem je Rusija krenula. Mislim da su nas manje više sad svi stigli i shvatili. Bilo je onih koji su govorili ‘Putin neće učiniti učiniti ovo, Putin neće učiniti ono‘, a od tada je Putin učinio praktično sve. Tako da, na žalost, ja bih rekao da se pokazalo da smo bili potpuno u pravu.

RSE: Da li je EU još uvjek iza te linije?

Bildt: To je teško pitanje. Jer ono što se dokazalo u slučaju Rusije je da je prilično nepredvidljiva. Hoće li Putin, na neki način, usmjeriti svoje tenkove prema Odesi i Kijevu? Ne bih rekao da je to isključeno, ali ne bih rekao ni da je izvjesno u ovom trenutku. Da li posvećujemo dovoljno pažnje pokušajima da to saznamo? Da li se fokusiramo na to više nego ranije? Treba li još više? Da, mislim da bismo trebali.

Putin vjeruje da vrijeme radi za njega

RSE: Šta mislite da će biti sljedeći potez Putina?

Bildt: Mislim da je u ovom trenutku usmjeren na stvaranje enklava, tih virtuelnih „narodnih republika”, bez ljudi usput budi rečeno, ali i pored toga radi da ih ojača vojno. Mislim da bi želio da budu mnogo više sposobne sa samostalne operacije, jer on dobro zna političku cijenu dovođenja Moskve u direktnu vezu sa njima, a i slanje regularne ruske armije s vremena na vrijeme je preskupo.

Putin vjeruje da je vrijeme na njegovoj strani i da će Zapadu postati dosadana cijela ta priča.

On sada čeka ispitujući slabosti ili Ukrajine ili Zapada.On vjeruje da je vrijeme na njegovoj strani i da će Zapadu postati dosadana cijela ta priča.

Moja najbolja pretpostavka – i to kažem sa rezervama imajući u vidu da je svako bio u krivu, uključujući i ja – je da će u ovom trenutku, makar za par mjeseci biti mirnije, obaviće se konsolidacija, a onda optužiti Ukrajina za kršenje sporazuma iz Minska, pokušati da se izađe iz sankcija, nadati se da će u samoj Ukrajini doći do podjela, nadati se da će i na Zapadu doći do podjela, a onda će biti spreman da iskoristi sve te slabosti.

RSE: I šta bi EU trebalo da čini sada?

Bildt : Mislim da je najvažnija stvar urađena na Evropskom savjetu (18-19. marta), esencijalana stvar, a to je odluka da će sankcija za Rusiju biti na snazi cijele godine. To zvanično nije rečno na ovaj način, ali politički to je odluka koja je donesena. Mislim da je to jako dobar signal.

Potom, mislim da treba da prebacimo fokus na jačanje Ukrajine ali na drugi način. Mislim da je program Međunarodnog monetarnog fonda veoma važan. Mislim da je važno da i ostale države takođe daju svoj poseban doprinos, Švedska je to već učinila i SAD to čine, ali bi i ostale države EU to takođe trebalo da slijede. I na taj način da jasno pokažemo da ih podržavamo u provođenju svih neophodnih reformi, jer Ukrajina prolazi kroz jako težak period i potrebna im je solidarnost, saosjećanje i podrška. Te stvari su, po mom mišljenju, prioritet.

RSE: Summit Evropskog istočnog partnerstva u Rigi je u maju. Kada pogledamo nacrt deklaracije, djeluje kao veoma ambiciozan summit. Hoće li EU biti više ambiciozna, makar prema tri države posebno: Gruziji, Moldaviji i Ukrajini, koje se sporo približavaju EU?

Bildt: Mislim da bi najvažnija poruka iz Rige bila da ostajemo na istom kursu. Mora biti snažnijeg angažovanja prema ove tri države, možda u formi da im se pomogne sa implementacijom sporazuma o pridruživanju. Ti sporazumi su veoma ambiciozni i zahtijevaju mnogo napora. Mislim da će im vjerovatno biti potrebna mnogo veća pomoć nego što smo do sada pretpostavljali u primjeni svega toga.

Takođe je ključno i na koji način ćemo se angažavati prema ostalima – šta treba učiniti sa Armenijom? Kako ćemo tretirati Azerbejdžan i Bjelorusiju zbog njihovog više nego lošeg poštovanja ljudskih prava, da to, tako blago kažem. To su pitanja sa kojima se moramo suočiti.

RSE: Dakle nema svjetla na kraju tunela? Drugim riječima nema evropske perspekitive za njih?

Bildt: Svjetlo na kraju tunela po mom mišljenju je tu, svakako.Član 49 evropske Povelje kaže da svaka država može postati članica EU ako zatraži. Ako govorimo o perspektivi članstva, Član 49 dio je Povelje prema Rimskom statutu. Onda tu postoji neka vrsta, kao što i sami znate, različitih nivoa entuzijazma za to unutar EU, a to se jedino može testirati kada je neka od tih država aspiranata spremna da preduzme određene korake. To je priličan broj godina pred nama u budućnosti.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG