Dostupni linkovi

logo-print

Bh. državljani i IDIL: Kako spriječiti odlazak na strana ratišta?


Balkanski ratnici u IDIL-u, na propagandnom video snimku, ilustrativna fotografija

Balkanski ratnici u IDIL-u, na propagandnom video snimku, ilustrativna fotografija

Tužilaštvo BiH optužilo je 20 osoba za krivična djela terorizma povezana sa odlascima na ratište u Siriju, a istraga se vodi za još najmanje 20. BiH je, tako, uveliko aktivna na provođenju zakona kojim se bh. državljanima zabranjuje odlazak na strana ratišta i učešće u bilo kakvim paravojnim formacijama. Procjenjuje se da je na ratištima u Siriji i Iraku bilo oko 1.000 državljana zemalja regije, od čega je najmanje 230 iz BiH. Međutim, eksperti navode kako je teško sve ih privesti pravdi, jer je najteži postupak dokazati da su bili na ratištu.

Tužilaštvo BiH podiglo je nedavno optužnicu protiv Mirela Karajića, povratnika sa sirijskog ratišta. Karajić je, kako se navodi u optužnici, prikupio novac za odlazak, a potom se, u ilegalnom mesdžidu kod Huseina Bilala Bosnića, informisao kako može otići u Siriju i priključiti se militantima Islamske države Iraka i Levanta. Sa još trojicom bh. državljana otišao je preko Turske u Siriju, gdje je od novembra 2014. ratovao u paravojnoj formaciji „Dewla Islamiya“, a potom je sredinom 2015. uhapšen u Turskoj i izručen BiH.

Njegov je primjer tek jedan od brojnih kojima se bavi Tužilaštvo BiH, navodi glasnogovornik Boris Grubešić.

„Do sada su podignute optužnice protiv 20 osoba zbog kaznenog djela protuzakonitog pridruživanja ili formiranja stranih paravojnih ili parapolicijskih organizacija iz članka 162 b Kaznanog zakona BiH. Većina predmeta je u fazi suđenja ili priprema za početak suđenja. Prvostupanjski je okončano nekoliko predmeta, a još nema pravomoćnih presuda. Također, vode se istrage protiv nekoliko desetina osoba osumnjičenih za ova kaznena djela.“

Tužilaštvo BiH tako uveliko radi na procesuiranju osoba koje su se prema izmjenama zakona vratile u BiH sa stranih ratišta. Po istom osnovu nedavno su na sarajevskom aerodromu uhapšeni Osman Abdulaziz Kekić i Muharem Smajić, također izručeni iz Turske.

Zvaničnih podataka o tome koliko bh. državljana ima na stranim ratištima, ili se vratilo u zemlju nema, tek procjene da ih ima između 230 i 330. Podaci variraju, jer postoji veliki broj bh. državljana koji na ratišta odlaze iz dijaspore. Jedan od primjera je i Mirsad Bektašević, koji je i švedski državljanin, nedavno uhapšen u Grčkoj prilikom pokušaja odlaska na sirijsko ratište.

Povratnici s ratišta prijetnja su po bh. sigurnost, i njihovo se djelovanje prati, potvrdio je i ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić.

Dragan Mektić

Dragan Mektić

„Do sad smo za njima putem Interpola raspisali 65 plavih potjernica i dvije crvene potjernice. Dakle, mi tragamo za njima, prikupljamo dokaze za njihovo učešće u terorističkim organizacijama, i mi ćemo onog momenta kad nam budu dostupni ili uhapšeni bilo gdje, procesuirati ih ovdje u smislu našeg Krivičnog zakona.“

Upravo je dokazivanje da je neko bio na stranom ratištu i najveći izazov, smatra profesor Vlado Azinović, ekspert za pitanja terorizma.

„Imate, na primjer, indikacije od Granične policije da je neka osoba odletjela za Istanbul, ali mi ne znamo kuda ta osoba dalje leti – da li je otišla dalje za Gaziantep, šta je dalje uradila kada je došla dotle. Dakle, cijeli je niz problema koje javnost ne zna, ali je isto tako spremna osuđivati agencije i tužiteljstvo kada nešto ne rade, a isto ih osuđivati i kada nešto rade.“

Upravo stoga što je izlazak i napuštanje teritorije koju kontroliše ISIL gotovo nemoguće, oni koji žele da se vrate u BiH pristaju na saradnju s pravosudnim organima kako bi došli na sigurno. I kad dođu, teško je prozrijeti njihove namjere, upozorava Azinović.

Vlado Azinović

Vlado Azinović

„Imate osobe koje su se vratile iz Sirije ranije, jer sada je to teško, pošto IDIL oduzima dokumente osobama koje ulaze u njihove redove i ljudi koji pokušavaju otići iz IDIL-a suočeni su sa prijetnjama smrću. Dio njih se, možda, vratio jer je razočaran, dio zato što misle da su ispunili svoju dužnost, a dio možda, da po naređenju ili vlastitom nahođenju regrutira, vrbuje ili radikalizira druge ljude i ohrabruje ih i pomaže da odlaze. Postoji, dakle čitav set uloga u kojima se bivši strani borci mogu angažirati, a da zapravo nijedna država uključujući i našu ne može imati pouzdane podatke o tome kakve su njihove stvarne namjere.“

U BiH je u oktobru prošle godine izrečena i prva presuda za finansiranje terorističkih aktivnosti, javnog poticanja na terorističke aktivnosti te organiziranje i pridruživanje terorističkoj grupi u predmetu „Erdić i drugi“. Husein Erdić osuđen je na tri i po, Midhat Trako na godinu i po, a Nevad Hušidić i Merim Keserović na po godinu zatvora. Biljana Ćuković predsjedavajuća Sudskog vijeća Suda BiH izričući presude četvorici osuđenih je navela.

„Ono što je prema ocjeni Suda sporno to je da su opptuženi Keserović i Hušidić imali namjeru i pokušali sda odu u Siriju i na taj način se priključe terorističkoj organizaciji ISIL. Zatim, da je optuženi Husein Erdić organizovao njihov odlazak, te da je optuženi Trako Mithat nabavio i istom predao sredstva, odnosno novac za put.“

Nakon ove, u prvostepenom je postupku na sedam godina zatvora osuđen i Husein Bilal Bosnić, zbog poticanja na priključenje terorističkoj grupi.

Prema najavama iz Tužilaštva BiH, u nekoliko predmeta zbog povezanosti sa terorističkim aktivnostima vode se istrage protiv još 40 osoba.

  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG