Dostupni linkovi

logo-print

BiH u rukama šestorke, institucije u zapećku


Lideri šest političkih stranaka tokom jednog od sastanaka

Lideri šest političkih stranaka tokom jednog od sastanaka

Izvršna i zakonodavna vlast u Bosni i Hercegovini već godinu i po dana nema nikakve ingerencije jer se za sve pitaju lideri šest političkih partija. Oni su ti koji donose zakone, pregovaraju o ustavnim rješenjima, vojnoj imovini, ekonomskim i drugim pitanjima. Zbog toga, kako navode analitičari, njihovim odnosom ponižene su sve državne institucije. Ističu i da je za to kriva međunarodna zajednica koja je, uprkos mandatu koji ima, a koji se odnosi na demokratizaciju te države, u posljednje vrijeme ponavljala kako su politički lideri ti koji se trebaju dogovoriti.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, tokom 365 dana prošle godine, donijelo je samo 25 zakona. Pri tome, u pet mjeseci zaredom, nije utvrđen nijedan. Koliko bh. vlasti nisu radile, najbolje ilustruje poređenje sa susjednim zemljama. U Srbiji, tamošnja vlada donijela je 211, a Vlada Hrvatske 257 zakona. Ništa bolje od Vijeća ministara nije radio ni bh. Parlament koji je usvojio tek 12 zakona, od čega su svi izmjene i dopune postojećih.

Ovakav rad, odnosno nerad izvršne i zakonodavnih institucija, u Centru civilnih inicijativa ocjenjuju najgorim u istoriji BiH.

„S obzirom da priključivanje EU podrazumijeva usvajanje evropske pravne stečevine, koja broji tisuće pravnih akata, radeći ovim tempom, mi u EU izgleda nećemo stići nikada“, kaže Ivica Ćavar, predstavnik te nevladine organizacije.

Sve ono što se dešava u Vijeću ministara BiH i državnom parlamentu direktna je posljedica preuzimanja izvršne i zakonodavne vlasti stranačkih lidera. U posljednjih godinu i po postala je praksa da se tzv. šestorka pita za sve. Oni su ti koji donose zakone, pregovaraju o ustavnim rješenjima, vojnoj imovini, ekonomskim i drugim pitanjima.
Zgrada zajedničkih institucija, foto: Midhat Poturović

Zgrada zajedničkih institucija, foto: Midhat Poturović


Samo u ovoj sedmici, primjerice, u hotelu u Odžaku, dvojica od šestorice - Dragan Čović i Sulejman Tihić, dogovaraju buduće ustrojstvo Mostara. Već u petak će njih dvojica sa Božom Ljubićem, Zlatkom Lagumdžijom, Mladenom Bosićem i Miloradom Dodikom, u Banjoj Luci, raspravljati o presudi Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci.

Upravo rješenje za provedbu te odluke trebala je naći formirana parlamentarna komisija, koja je, kada to za nekoliko mjeseci nije uspjela, zavapila za pomoć kod šestorke.

Vehid Šehić, jedan od učesnika u radu komisije, kaže kako je sve navedeno dokaz da BiH nije demokratska država, jer je sve “u rukama” šestorke.

„I onda se postavlja pitanje zašto mi imamo izbore ako šest ljudi može o svemu da odluči, zašto govoriti kako razvijamo demokratske kapacitete ove države. I onda ne treba nikoga da čudi zašto građani ove države nemaju povjerenja u institucije koje bi trebale da garantuju jednakopravnost i pravnu sigurnost“, kazao je Šehić.

Maharadže i pasivna međunarodna zajednica

Dosadašnji rad izvršne i zakonodavne vlasti, uprkos brojnim političkim neslaganjima, nikada u tolikoj mjeri nije zavisio od stavova stranačkih lidera kao što je slučaj danas. Zbog toga, kako kažu analitičari, sadašnjim odnosom tzv. šestorke ponižene su sve državne institucije.

Mile Lasić, profesor Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, ističe da je trenutno Bosna i Hercegovina u fazi njihovog apsolutnog monopola, a na naš upit da li to znači da državne institucije time ne funkcionišu, Lasić odgovara:

„Da, država je totalno onesposobljena, država nije konstituirana, riječ je o više nego poluprotektoratu. A s druge strane, pogotovu se ne želi konstituirati pravna država.“

Profesor na sarajevskom Filozofskom fakultetu Enver Kazaz kaže:

„Ako se ključne odluke iznesu iz Parlamenta kao vrhovnog zakonodavnog tijela zemlje, onda smo mi u situaciji u kojoj bi oni mogli biti lako proglašeni maharadžama BiH koji koče BiH u njenom daljem razvoju.“
Enver Kazaz, profesor: Ako se ključne odluke iznesu iz Parlamenta kao vrhovnog zakonodavnog tijela zemlje, onda smo mi u situaciji u kojoj bi oni mogli biti lako proglašeni maharadžama BiH koji koče BiH u njenom daljem razvoju.

Podsjećamo, Bosna i Hercegovina punih 16 mjeseci od održanih izbora nije imala izvršnu vlast, nije postojala parlamentarna većina, a svi evropski zakoni bili su na čekanju. I tada je sve ovisilo o dogovoru šest političkih lidera, koji su sastančili po cijeloj zemlji sve dok funkcije nisu podijelili. Zbog toga, kako navodi psiholog Ibrahim Prohić, i to dokazuje kako je svako pitanje u BiH politički dil, u kojem korist imaju samo oni i njihove partijske strukture.

„Najgore je u čitavoj priči da BiH u ovome trenutku nema alternative jer SDP, koji se predstavljao kao alternativa - i jedan dobar broj građana se nadao da SDP može biti alternativa - sada je definitivno jasno to nije“, ističe Prohić.

Ne postoje demokratske državne institucije u svijetu koje bi dozvolile da se unutar njih odvijaju parapolitički procesi, što je slučaj kada je BiH u pitanju. Jusuf Žiga, profesor na sarajevskom Fakultetu političkih nauka, za to krivi međunarodnu zajednicu, koja je u posljednje vrijeme svako malo ponavljala kako se lideri o svemu trebaju dogovarati.

„Međunarodna zajednica je došla ovdje sa vrlo preciznim mandatom, a to je da od bh. društva i države napravi jednu normalnu državu. Mi imamo neprestano jedno pasivno opserviranje, dozvoljavanje liderima da na jedan krajnje mazohistički način vode računa samo o sebi, o svojim interesima, a da ih ne zanima budućnost društva, budućnost ove zemlje“, kazao je Žiga.

Koliko su državne institucije izgubile smisao zbog bahatog ponašanja Zlatka Lagumdžije, Milorada Dodika, Sulejmana Tihića, Mladena Bosića, Bože Ljubića i Dragana Čovića, koji na svaki mogući način pokušavaju da je derogiraju, pokazuje i anketa koju smo snimili u Sarajevu. Niko od građana ne zna imena čelnih ljudi u vlasti, ali za to znaju stranačke lidere.

  • 16x9 Image

    Dženana Karabegović

    Diplomirani žurnalista. Od 1999. prelazi iz Tuzle u Sarajevo, gdje u bh. dopisništvu RSE počinje raditi kao novinarka. Obrađuje političke teme, uređuje i vodi radijske emisije i urednica je magazina TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG