Ovih dana je i druga međunarodna agencija za mjerenje kreditnog rejtinga Standard & Poors izmijenila ocjenu kreditnog rejtinga BiH sa stabilnog na negativni. Ranije je to učinila i agencija Moody's, tako da više nema dileme da je BiH zbog svoje političke nestabilnosti i neformiranja vlasti na državnom nivou nepoželjna za strane investitore. Sve je to doprinijelo da su u prošloj godini strane investicije iznosile samo 80 miliona eura.
Druga međunarodna agencija za mjerenje kreditnog rejtinga Standard & Poors izmijenila je ocjenu kreditnog rejtinga BiH sa stabilnog na negativni. To je poljedica nestabilne političke situacije u BiH, ali i zastoja u reformama, ocjenjuje guverner Centralne banke BiH Kemal Kozarić.
„Osnovni razlog je, po meni, politička nestabilnost ili nedopustivo sporo ustanovljenje nove vlasti na niovu BiH. Očito je da mnogi projekti čekaju ratifikaciju na državnom nivou, MMF čeka osnivanje ministarskog vijeća na nivou BiH, tako da s te strane potencijalni investitori mogu prepoznati kao jednu novu nestabilnost u BiH - i to sigurno šteti direktnim stranim investicijama u BiH“, kazao je Kozarić.
Strane investicije u BiH su u drastičnom padu, te je u prošloj godini BiH imala svega 80 miliona eura stranih investicija. To su najniža ulaganja od rata do danas.
Ekonomski stručnjak Vanjskotrgovinske komore BiH Duljko Hasić ocjenjuje da su rezultati poražavajući pogotovo ako se uzme u obzir činjenica da bi BiH, sudeći prema interesu stranih ulagača, uz otklanjanje barijera mogla ostvariti godišnje dvije milijarde investicija.
„Nedopustivo je da BiH u ovom periodu ima samo toliki iznos. To je faktički samo jedna investicija koja je došla u BiH. Ukoliko bi BiH pristupila reformi kompletnog političkog sistema i stvarala uslove za jedinstven ekonomski prostor mogla bi godišnje privući od 1,5 do dvije milijarde eura, pogotovo u oblasti energetike i poljoprivrede, tamo gdje imamo komparativne prednosti. Međutim, postoje brojne barijere“, navodi Hasić.
Ekonomistica Svetlana Cenić kaže da je negativan kreditni rejting plod sebične politike koju vode stranački lideri u BiH, ali i zatvaranja očiju međunarodne zajednice:
„Smanjenje kreditnog rejtinga može da bude direktno plod ovakve finansijske situacije, pred kojom su oči zatvarali ne samo političari nego i međunarodne organizacije. Jer kad god smo, bar nas nekolicina, slali njima upozorenje da sitaucija nije baš takva i da se statistika šminka i uljepšava, nisu htjeli to da vide. Naravno, oni i ne treba da vide, ali domaći bi bar trebalo da priznaju šta je posrijedi. Kreditni rejting manji me ne bi iznenadio, kao što me nije iznenadilo ni odsustvo investicija. Ko će doći u državi koja nema Savjet ministara, a da ne kažem šta se jedino čuje u javnosti“, rekla je Cenić.
Loše raspoređena sredstva
Profesor sa mostarskog Sveučilišta Vjekoslav Domljan ocjenjuje da u BiH nema ozbiljne ekonomske strategije, te da su reforme potpuno zaustavljene.
„Nažalost, nemamo programa dubokih struktrunih reformi - istraživanja, inovacije, izobrazba, investicije, infrastruktura, izvoz. To je jedan lanac kroz koji treba djelovati. Međutim, mi zasad niti imamo vlasti na nivou države, a posebice nemamo programa i tačno utvrđenih mjera koje bi doprinijele da se ovo što sam govorio oprecionalizira i da onda, u konačnici, građani to ostvare kao poboljšanje svog stanja“, kaže Domljan.
Kakva je ekonomska politika domaćih vlasti najbolje govori podatak da je prilikom promjene vlasti u BiH otkriveno kako javna preduzeća sa većinskim državnim kapitalom više od milijardu maraka drže deponovano na računima komercijalnih banaka, umjesto da je novac bio uložen u privredu.
S druge strane, BiH je prošle godine ušla u kreditni aranžman sa MMF-om koristeći ta kreditna sredstva za javnu potrošnju iako je obećano da će dio sredstava biti utrošen za oporavak privrede.
Profesor Nikola Grabovac, sa Ekonomskog fakulteta u Travniku, kaže da to dovoljno govori o samoj vlasti.
Kemal Kozarić
„BiH nikad nije imala više novčanih sredstava nego sada, samo što su raspoređena na kriva mjesta i pod upravljanjem ljudi koji nisu kvalificirani da ih uključe u privredu“, smatra Grabovac.
Iako se ocjena kreditnog rejtinga može ponovo zatražiti za šest mjeseci, formiranje vlasti na državnom nivou nije dovoljno da popravi kreditni rejting BiH. Guverner Centralne banke BiH Kemal Kozarić kaže da ga je mnogo teže popraviti nego izgubiti i da će za vraćanje stabilne ocjene biti neophodno završiti sve reforme.
„Mora se početi razgovarati o ustavnim promjenama, mora se provesti odluka Evropskog suda Sejdić - Finci, popis stanovništva itd. Sve ove reforme koje nas čekaju trebale su već biti provedene. Kad je u pitanju fiskalna strana, mi osjećamo jedno poboljšanje blago, ali je to ipak nedovoljno jer naše projekcije su da će GDP u ovoj godini rasti negdje oko 2,8 posto, ali da bi se to desilo, stvarno je potrebna vlast na državnom nivou“, ocjenjuje Kozarić.
Budući da se vladajuće stranke u BiH već 10 mjeseci ne mogu dogovoriti oko podjele ministarskih fotelja, malo je vjerovatno da će u narednih godinu dana naći zajednički jezik oko Ustava i ostalih reformi, zbog čijeg zastoja je BiH na dnu ljestvice po svim pitanjima u regionu.
Druga međunarodna agencija za mjerenje kreditnog rejtinga Standard & Poors izmijenila je ocjenu kreditnog rejtinga BiH sa stabilnog na negativni. To je poljedica nestabilne političke situacije u BiH, ali i zastoja u reformama, ocjenjuje guverner Centralne banke BiH Kemal Kozarić.
Kozarić: Osnovni razlog je, po meni, politička nestabilnost ili nedopustivo sporo ustanovljenje nove vlasti na niovu BiH.
„Osnovni razlog je, po meni, politička nestabilnost ili nedopustivo sporo ustanovljenje nove vlasti na niovu BiH. Očito je da mnogi projekti čekaju ratifikaciju na državnom nivou, MMF čeka osnivanje ministarskog vijeća na nivou BiH, tako da s te strane potencijalni investitori mogu prepoznati kao jednu novu nestabilnost u BiH - i to sigurno šteti direktnim stranim investicijama u BiH“, kazao je Kozarić.
Strane investicije u BiH su u drastičnom padu, te je u prošloj godini BiH imala svega 80 miliona eura stranih investicija. To su najniža ulaganja od rata do danas.
Ekonomski stručnjak Vanjskotrgovinske komore BiH Duljko Hasić ocjenjuje da su rezultati poražavajući pogotovo ako se uzme u obzir činjenica da bi BiH, sudeći prema interesu stranih ulagača, uz otklanjanje barijera mogla ostvariti godišnje dvije milijarde investicija.
„Nedopustivo je da BiH u ovom periodu ima samo toliki iznos. To je faktički samo jedna investicija koja je došla u BiH. Ukoliko bi BiH pristupila reformi kompletnog političkog sistema i stvarala uslove za jedinstven ekonomski prostor mogla bi godišnje privući od 1,5 do dvije milijarde eura, pogotovo u oblasti energetike i poljoprivrede, tamo gdje imamo komparativne prednosti. Međutim, postoje brojne barijere“, navodi Hasić.
Ekonomistica Svetlana Cenić kaže da je negativan kreditni rejting plod sebične politike koju vode stranački lideri u BiH, ali i zatvaranja očiju međunarodne zajednice:
„Smanjenje kreditnog rejtinga može da bude direktno plod ovakve finansijske situacije, pred kojom su oči zatvarali ne samo političari nego i međunarodne organizacije. Jer kad god smo, bar nas nekolicina, slali njima upozorenje da sitaucija nije baš takva i da se statistika šminka i uljepšava, nisu htjeli to da vide. Naravno, oni i ne treba da vide, ali domaći bi bar trebalo da priznaju šta je posrijedi. Kreditni rejting manji me ne bi iznenadio, kao što me nije iznenadilo ni odsustvo investicija. Ko će doći u državi koja nema Savjet ministara, a da ne kažem šta se jedino čuje u javnosti“, rekla je Cenić.
Loše raspoređena sredstva
Profesor sa mostarskog Sveučilišta Vjekoslav Domljan ocjenjuje da u BiH nema ozbiljne ekonomske strategije, te da su reforme potpuno zaustavljene.
„Nažalost, nemamo programa dubokih struktrunih reformi - istraživanja, inovacije, izobrazba, investicije, infrastruktura, izvoz. To je jedan lanac kroz koji treba djelovati. Međutim, mi zasad niti imamo vlasti na nivou države, a posebice nemamo programa i tačno utvrđenih mjera koje bi doprinijele da se ovo što sam govorio oprecionalizira i da onda, u konačnici, građani to ostvare kao poboljšanje svog stanja“, kaže Domljan.
Kakva je ekonomska politika domaćih vlasti najbolje govori podatak da je prilikom promjene vlasti u BiH otkriveno kako javna preduzeća sa većinskim državnim kapitalom više od milijardu maraka drže deponovano na računima komercijalnih banaka, umjesto da je novac bio uložen u privredu.
S druge strane, BiH je prošle godine ušla u kreditni aranžman sa MMF-om koristeći ta kreditna sredstva za javnu potrošnju iako je obećano da će dio sredstava biti utrošen za oporavak privrede.
Profesor Nikola Grabovac, sa Ekonomskog fakulteta u Travniku, kaže da to dovoljno govori o samoj vlasti.
„BiH nikad nije imala više novčanih sredstava nego sada, samo što su raspoređena na kriva mjesta i pod upravljanjem ljudi koji nisu kvalificirani da ih uključe u privredu“, smatra Grabovac.
Iako se ocjena kreditnog rejtinga može ponovo zatražiti za šest mjeseci, formiranje vlasti na državnom nivou nije dovoljno da popravi kreditni rejting BiH. Guverner Centralne banke BiH Kemal Kozarić kaže da ga je mnogo teže popraviti nego izgubiti i da će za vraćanje stabilne ocjene biti neophodno završiti sve reforme.
„Mora se početi razgovarati o ustavnim promjenama, mora se provesti odluka Evropskog suda Sejdić - Finci, popis stanovništva itd. Sve ove reforme koje nas čekaju trebale su već biti provedene. Kad je u pitanju fiskalna strana, mi osjećamo jedno poboljšanje blago, ali je to ipak nedovoljno jer naše projekcije su da će GDP u ovoj godini rasti negdje oko 2,8 posto, ali da bi se to desilo, stvarno je potrebna vlast na državnom nivou“, ocjenjuje Kozarić.
Budući da se vladajuće stranke u BiH već 10 mjeseci ne mogu dogovoriti oko podjele ministarskih fotelja, malo je vjerovatno da će u narednih godinu dana naći zajednički jezik oko Ustava i ostalih reformi, zbog čijeg zastoja je BiH na dnu ljestvice po svim pitanjima u regionu.
