Dostupni linkovi

logo-print

Šansa za obrazovanje odraslih u BiH


Ilustracija

Ilustracija

U Sarajevu je predstavljen projekt pod nazivom "Jačanje kapaciteta razvoja ljudskih resursa u BiH" koji će biti realizovan sredstavima Evropske unije. Kroz instrumente predpristupne pomoći u iznosu od 1,2 miliona eura bit će stvoreni povoljniji uslovi, kao i zakonska regulativa na državnom nivou za obrazovanje odraslih.
“Znamo da u Bosni i Hercegovini ima 40 posto nezaposlenih osoba, ali naše procjene ukazuju da 20 posto njih aktivno traži posao. Zbog toga je cjeloživotno učenje veoma važno, kako za nezaposlene da pronađu posao, tako i za državu i komapnije - da povećaju svoju konkurentnost”, kaže Natalia Dianiskova.

Zbog novih tehnoloških dostignuća i savremenijih proizvodnih procesa, te promjena na tržištu rada, u Bosni i Hercegovini se osjeća potreba za obrazovanjem nezaposlenih, odraslih osoba koje stječu prvo zanimanje, kao i osoba koje se žele prekvalifikovati ili dokvalifikovati. Sead Pašić iz Odjela za obrazovanje Vlade Brčko Distrikta kaže da su brojne prepreke za uspostvaljanje sistema obrazovanja odraslih u Bosni i Hercegovini:

„Potreba tržišta rada i rješavanje ovih problema, nailazi na vrlo ozbiljne poteškoće. Ono što je problem – a čemu se pridaje malo važnosti – jeste da nema adekvatne kontrole kvaliteta u toj oblasti. Vjerovatno se može primijetiti da poslodavci nevoljno prihvataju organizatore obrazovanja srednje stručne škole, koji se bave ovim aktivnostima, a mi znamo da se ovim aktivnostima obrazovanja odraslih u formalnom smislu bave srednje škole. Oni nevoljno prihvataju te diplome, nemaju nekakav interes da ih prihvate, nego više pažnje, čini mi se, pridaju nekakvim obukama u smislu neformalnog obrazovanja, gdje su definisani neki stvarni ishodi stečenih znanja, vještina i kompetencija. Nema neke koordinacije između zainteresovanih strana – poslodavci, škola, tržište rada itd. Ono što je u Bosni i Hercegovini uvijek aktuelno, to je nedostatak finansijskih sredstava za provođenje ovih aktivnosti.“

U Federaciji BiH i Distriktu Brčko ne postoji zakon o obrazovanju odraslih. Postoje centri, pa i nevladine organizacije koje se time bave i u Federaciji i Distriktu Brčko, ali se obrazovanje odraslih provodi nesistemski. Nevladina organizacija “Roda” iz Sarajeva bavi se obrazovanjem odraslih već nekoliko godina, kaže direktorica Nataša Prodanović.

„Malo sam iziritirana kad neko kaže da ovdje ne postoji cjeloživotno učenje, kad neko kaže da ovdje ne postoji obrazovanje odraslih, mada ono nije sistemski riješeno, ali definitivno se provodi u praksi. Mi kao organizacija, jednim dijelom se bavimo takvim uslugama, provajderi smo tih usluga. Ako kažemo da je zapošljivost naših korisnika usluga oko 60 posto, onda je zaista žalosno čuti nekog da kaže da to ne postoji. Naši programi su prilagođeni potrebama tržišta rada, a naši polaznici se uspješno zapošljavaju nakon toga.“

EU za obrazovanje u BiH izdvaja 1,2 miliona eura

U Republici Srpskoj zakon je donesen još prije tri godine, a osnovan je i Zavod za obrazovanje odraslih. Mira Bera iz Ministarstva prosvjete i kulture RS-a kaže da su već napravljeni određeni pomaci u ovoj oblasti.

„Sad smo vrlo zadovoljni, međutim, problem je u tome što se u cijeloj BiH ovaj sistem ne odvija na isti način. Još uvijek imate mogućnost relativno brzog sticanja diploma u pojedinim kantonima, tako da dolazi do odliva jednog broja stanovnika koji bi završavao na regularan način, kad već imaju ponuđenu mogućnost da diplomu steknu brže. U našem mentalitetu je to, nažalost, još uvijek tako. Međutim, sad smo već došli u situaciju da poslodavci prepoznaju gdje je koja škola završena, gdje je koje znanje i kompetencija stečena, te oni sami eliminišu te „kupljene“ diplome i razlikuju ih od onih koje su stečene nakon određenog pohađanja nastave.“

Potrebe za sistemskim rješavanjem obrazovanja odraslih ima, kaže federalni ministar obrazovanja Damir Mašić, ali zakon bi se trebao donijeti na državnom nivou.

„Ako pitate: zašto na državnom nivou – pa zato što postoje određeni normativi i standardi koji se na nivou Evropske unije usvajaju i koje države članice implementiraju. Pošto je kod nas jedina stvar oko koje imamo konsenzus, a to je ulazak u Evropsku uniju, treba odmah uraditi to, da se ne bismo kasnije prilagođavali svemu onome što treba, odnosno, krenuti od nivoa države Bosne i Hercegovine. Treba donijeti i zakon, ali i strategiju.“
„Malo sam iziritirana kad neko kaže da ovdje ne postoji cjeloživotno učenje, kad neko kaže da ovdje ne postoji obrazovanje odraslih, mada ono nije sistemski riješeno, ali definitivno se provodi u praksi", kaže Nataša Prodanović.

Cilj Evropske unije je da do 2020. godine ima 30 posto stanovništva koje studira, a s obzirom da Bosna i Hercegovina želi biti dio Evrope morat će prihvatiti ove smjernice. Stoga će Delegacija EU kroz projekt “Jačanje kapaciteta razvoja ljudskih resursa u BiH“, koji se finansira iz sredstava Instrumenta pretpristupne pomoći IPA, izdvojiti 1,2 miliona eura, kaže Natalia Dianiskova iz Delegacije Evropske unije u BiH .

“Znamo da u Bosni i Hercegovini ima 40 posto nezaposlenih osoba, ali naše procjene ukazuju da 20 posto njih aktivno traži posao. Zbog toga je cjeloživotno učenje veoma važno, kako za nezaposlene da pronađu posao, tako i za državu i komapnije - da povećaju svoju konkurentnost.”

Bosna i Hercegovina treba uraditi strategiju i okvirni zakon na državnom nivou, te napraviti akreditaciju svih ustanova koje se bave obrazovanjem odraslih.

Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 sati možete slušati u našem radijskom programu. Sadržaji iz ovog programa nalaze se i na našoj internet stranici.

(Autor programa:
Gordana Sandić-Hadžihasanović)
  • 16x9 Image

    Aida Đugum

    Nakon iskustava u printanim i elektronskim medijima, uključujući BH Radio 1, u maju 2007. pridružila se ekipi RSE, gdje obavlja poslove novinara-reportera za radijski program i emisiju TV Liberty.

XS
SM
MD
LG