Dostupni linkovi

Reakcije u BiH: Rehabilitacija Mihailovića vodi u istorijski revizionizam


Protest u Beogradu zbog sudskog postupka za rehabilitaciju četničkog vođe Draže Mihailovića, 23. mart 2012.

Protest u Beogradu zbog sudskog postupka za rehabilitaciju četničkog vođe Draže Mihailovića, 23. mart 2012.

Rehabilitacija Draže Mihailovića značila bi rehabilitaciju čitavog četničkog pokreta, smatraju istoričari u BiH. Riječ je o apsolutnoj reviziji istorije koja bi zanemarivala, između ostalog, i zlodjela koja je četnički pokret u toku Drugog svjetskog rata činio. Početak posljednjeg rata u BiH, između ostalog, je obilježila upravo četnička ikonografija i zbog toga se najava rehabilitacije njihovog vođe Draže Mihailovića u BiH smatra opasnom.

Četnička ikonografija, simboli, pjesme i pokliči nisu ništa novo u BiH. Od početka posljednjeg rata do danas nebrojeni su primjeri kada su pripadnici četničkog ravnogorskog pokreta demonstrirali silu, i to po pravilu tokom obilježavanja godišnjica stradanja pripadnika druga dva naroda.

Prije nekoliko godina, samo dan nakon obilježavanja genocida u Srebrenici, marširali su i Banjom Lukom kada je uhapšen Ratko Mladić, a u Draževini kraj Višegrada u krugu manastira donijeli su spomenik Draži Mihailoviću visok dva metra, kom se klanjaju svake godine 13. marta na dan njegovog hapšenja upravo u tom mjestu u BiH. Čini se da je rehabilitacija četničkog pokreta u BiH krenula već početkom ovog posljednjeg rata, a ona sudska, koja se očekuje u Beogradu, opasna je po BiH, smatraju istoričari.

„Jer ona doslovno znači prijetnju suverenitetu zemlje s obzirom da rehabilitacija četničkog pokreta podrazumijeva i rehabilitaciju četničke ideologije, a mi znamo da je ta ideologija težila ka stvaranju velike Srbije u kojoj nije bilo mjesta ne samo za Bosnu nego i za pojedine narode koji žive u Bosni“, kaže direktor Instituta za istoriju u Sarajevu Husnija Kamberović.

Riječ je o rehabilitaciji pokreta koji je izvršio najveće zločine u BiH, jednake onim koje je činio ustaški pokret, kaže bivši predsjednik Predsjedništva Jugoslavije Raif Dizdarević.

„Ako se rehabilituje jedna ličnost koja je bila na čelu takvog pokreta, takve politike i takvih zločina, to je rehabilitacija svega onoga što je fašizam“, smatra on.

Profesor istorije iz Banje Luke Željko Vujadinović jedan je od onih koji smatraju da treba sačekati kraj sudskog postupka, pa onda govoriti o mogućim posljedicama rehabilitacije Draže Mihailovića.

„Da se vidi kakvi će se argumenti iznijeti na tome sudskom postupku i kakva će presuda na kraju biti. Tek se onda može pričati o tome da li se mogu ili ne mogu izazivati odgovarajuće tenzije“, ističe Vujadinović.

Propagiranje "svojih junaka"

Iako je u državnom parlamentu u više navrata predloženo usvajanje zakona o zabrani fašističkih i neofašističkih organizacija, to se još uvijek nije desilo. Poslanici iz RS tražili su da se iz odredbi izbaci četnička organizacija. Tako se u državnom parlamentu tokom rasprava moglo čuti da je ovaj pokret ustvari bio oslobodilački.

Draža Mihailović

Draža Mihailović

Za predsjednika SUBNOR-a RS Blagoja Gajića, rehabilitacija Draže Mihailovića je neprihvatljiva. Vjeruje da bi samo zakon mogao da spriječi djelovanje četničkog pokreta u BiH koje smatra štetnim.

„Ove fašističke organizacije treba jedanput staviti pred zakon. Čim ćemo drugim zabraniti nego zakonom? Ako zakon kaže da ovako ima da se postupa, ima da se postupa“, poručuje Gajić.

Upravo zbog nepostojanja zakona o zabrani fašističkih organizacija razna udruženja, ogranci i podogranci četničkog ravnogorskog pokreta djeluju u BiH. Prije dvije godine u Trebinju su potpuno nesmetano najavljivali i osnivanje nastavnih centara u kojima bi, valjda, trebalo da se školuju mladi četnici.

No, najmasovnije okupljanje je u mjestu Dobrunska Rijeka kraj Višegrada. To mjesto dobilo je i novo ime, i na ulasku stoji tabla sa natpisom Draževina. U krugu manastira postavljen je spomenik Draži Mihailoviću, a svake godine 13. marta okupi se stotine pristalica četničkog pokreta da oda počast, kako ga zovu, đeneralu Draži. Pjevaju se dobro poznate pjesme: „Spremte se, spremte se, četnici...", „Oj, vojvodo Sinđeliću, srpski sine...", a na kraju Draži Mihailoviću parastos služe lokalni sveštenici „Đenerala Dragoljuba i svih njegovih saboraca...“

Sve u istom onom Višegradu gdje se za hiljade nedužno ubijenih civila u prošlom ratu ne može bez incidenata organizovati ni dan sjećanja. Jedan od sveštenika iz lokalnog manastira Sveti Nikolaj, otac Jovan Gadrović u jednom intervjuu ovako je pokušao da objasni činjenicu da se bista i ikonografija koja veliča Dražu Mihailovića nalazi upravo tu.

„Pa ja sam čovjek - da mi dođe Jevrejin, musliman, Hrvat, ja ću ga primiti, najesti, napiti. Tako i Dražo, bio odbačen, nije imao gdje, ja mu kažem: ’Dođi, stani ovdje čovječe’," rekao je tom prilikom Gadrović.

Ulazimo u jedan začarani krug međusobnih optuživanja i dobrim dijelom bojim se da se vraćamo na neka stara vremena od prije 15, 20 godina, za koja smo mislili da smo preživjeli, kaže istoričar Ivo Goldštajn.

Zbog svega ne čudi konstatacija da je rehabilitacija Draže Mihailovića i pokreta na čijem je čelu bio opasna za Bosnu i Hercegovinu, a vlasti u BiH ništa ne čine da spriječe djelovanje ovakvih pokreta.

„Naravno da to hrani, oživljava i podstiče na organizovanje najreakcionarnije snage u BiH, koje se vežu na ono što je bila politika i što je bilo djelovanje Draže Mihailovića u toku Drugog svjetskog rata“, kaže Raif Dizdarević.

Ionako tešku situaciju u BiH, rehabilitacija Draže Mihailovića može samo pogoršati, smatra istoričar iz Zagreba Ivo Goldštajn, i dodaje da ovakve ideje mogu dovesti samo do novog talasa istorijskog revanšizma.

„Liberalno-demokratska javnost, kako u Srbiji tako i u BiH i u Hrvatskoj, je zgrožena i tomu se protivi. Ekstremisti u svakoj od ovih država naravno da će sa ovim doći na svoje. Oni koji su uz Dražu, oni će ga veličati, a oni koji su radikalno protiv Draže i zapravo propagiraju neki drugi ekstremizam, izgleda dolazi njihovo vrijeme, propagiraće oni svoje ’junake’. Ulazimo u jedan začarani krug međusobnih optuživanja i dobrim dijelom bojim se da se vraćamo na neka stara vremena od prije 15, 20 godina, za koja smo mislili da smo preživjeli“, kazao je Goldštajn.

  • 16x9 Image

    Marija Arnautović

    U novinarstvu od 1998., a od 2004. novinar-reporter i urednik vijesti u sarajevskom birou RSE i urednica i voditeljica magazina TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG