Dostupni linkovi

logo-print

BiH: Ratni huškači "se obukli" u ugledne građane


Ilustracija

Ilustracija

Ratno huškaštvo nije zaobišlo ni prostor Bosne i Hercegovine. Tokom devedesetih neki novinari i urednici propagirali su na TV ekranima i u pojedinim štampanim medijima govor mržnje, ne samo prema drugim etničkim skupinama već i prema, kako su ih zvali, djeci iz “mješovitih brakova”.

I u Bosni i Hercegovini, kao i u Hrvatskoj, oni su danas često univerzitetski profesori. Ali ipak, oni koji su izabrali istinu i etiku umjesto propagande i govora mržnje, možda nemaju univerzitetske karijere, ali imaju čistu savjest.

Ratno huškačko novinarstvo, propaganda i govor mržnje u medijima '90-ih godina, tema je o kojoj, i nakon gotovo dvije decenije, struka vrlo rijetko govori. Napisano je i nekoliko knjiga, ali nisu imale većeg odjeka u javnosti. Stoga je dugogodišnji novinar i urednik Boro Kontić, koji je godinama sakupljao primjere ratnohuškačkog novinarstva, prošle godine napravio dokumentarni film kako bi ovu temu ponovo aktuelizirao.

„Gdje su danas predvodnici ratnog huškanja? Prošle su skoro dvije decenije. Hoću li nešto naučiti, zaključiti ako ih pronađem?“ kaže on.

(Video - trejler za film Kontića "Godine koje su pojeli lavovi")



Ukoliko ih potakne na raspravu o etici novinarske profesije, film će ispuniti svrhu, kaže autor.

„Zapravo mi o ovim stvarima, a pogotovo onom što je etika, profesija, to možda i najviše žalim, gotovo nikad nismo razgovarali. Uglavnom smo razgovarali kako napraviti priču, kako napraviti ovo, ono, ali mislim da je to možda danas najvažnija stvar, ako je uopšte moguće u današnjem novinarstvu potencirati pitanje što je etika ove profesije“, ocjenjuje Kontić.

Mnogi akteri filma danas su ugledni građani, univerzitetski profesori, a oni koji su izabrali etiku umjesto propagande i govora mržnje danas se pitaju nije li onda zločin isplativ.

Paradoks i tragedija

Dugogodišnji urednik na BH radiju 1 Emir Habul navodi primjer novinarske ekipe ratnog lista Zmaj od Bosne, u kojem su tekstovi bili obojeni govorom
mržnje ne samo prema drugim etničkim skupinama nego i prema, kako su ih zvali, djeci iz miješanih brakova. Danas su oni, napominje, ugledni: građani.

„Kompletna ekipa Zmaja od Bosne iz Tuzle – Jahić je bio zvaničnik SDA jedno vrijeme i glasnogovornik, čujem da ima univerzitetsku karijeru, Vedad Spahić je profesor, ako nije redovni, na Filozofskom u Tuzli. Evo Smiljko Šagolj je među doktorima nauka, i to na zagrebačkom Sveučilištu itd. Uostalom pogledajte, je li Božanić nagrađen - sad je u MIP-u u statusu ministra, je li bio ambasador u Južnoafričkoj Republici. Međutim, svi su ti ljudi mimo profesije, to je paradoks, nagrađeni za svoj rad, i to je tragedija aktuelne BiH“, ističe Habul.

No, oni koji su ipak izabrali istinu i etiku, možda nemaju univerzitetske karijere, ali imaju čistu savjest.

Dugogodišnji urednik Oslobođenja i kolumnista RSE, autor knjige Etički izazovi novinarstva Kemal Kurspahić objašnjava kako se desilo da su se neke kolege stavile u funkciju režima koji su uzrokovali rat.

„Ima u tome neke zakonitosti. Naime, iz Akademije sve je i pošlo. Kad pogledate inspiracija za porast velikosrpskog nacionalizma je došla sa Memorandumom iz SANU. Dakle iza tog projekta je stajala nauka, stajali su ljudi visokih naučnih zvanja. I, nažalost, u poratnim godinama dobar dio medijskih propagandista ratnih je nagrađen bilo službom u diplomatiji, uključujući i u BiH, bilo u drugim privilegijama vlasti i bliskosti s vlašću. Neki od ljudi koji su bili istaknuti ratni huškači su našli utočište u, nažalost, akademskoj zajednici - i još žalosnije, u obrazovanju mladih ljudi za novinarstvo“, kaže Kurspahić.

Profesor na Fakultetu političkih nauka Asim Mujkić kaže da ni u postratnom periodu taj tempo korištenja negativne propagande ne jenjava.

„Mediji su uvijek bili u sprezi s ideologijom. Bojim se da intenzitet kojim mediji kreiraju jednu stvarnost, koja ima svoju duboku ideološku pozadinu u vidu etnopolitike, ne jenjava“, rekao je Mujkić, a Boro Kontić dodaje:

„Samo što je on sada promijenio boju, okus i način kako se pojavljuje. On vam se danas prikazuje kad su u pitanju manjinske grupe, kad su u pitanju queer zajednica, seksualne manjine, kad su u pitanju fudbalski navijači itd. Onda možete vrlo brzo prepoznati tu vrstu jezika“, navodi Kontić.

*****
Svi prilozi iz programa Pred licem pravde:
BiH: Ratni huškači "se obukli" u ugledne građane
Hrvatska: Medijsko ratno huškanje postalo tabu tema
Hoće li iko odgovarati za ratni zločin na Kazanima

Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Evropa i
Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).

Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.

Program uređuju Dženana Halimović, Marija Arnautović i Dženana Karabegović.

Tekstove svih priloga iz emisije možete naći ovdje.



  • 16x9 Image

    Mirna Sadiković

    Radila na OBN televiziji, u sarajevskoj redakciji "Nezavisnih novina", a 2001. postaje dio ekipe RSE. Obrađuje političke i ekonomske teme. Uređuje radijske emisije, kao i magazin TV Liberty.

XS
SM
MD
LG