Dostupni linkovi

logo-print

BiH prijeti finansijski slom


Centralna banka BiH u Sarajevu - ilustracija

Centralna banka BiH u Sarajevu - ilustracija

Politička nestabilnost dovela je do toga da je, ionako slabašna, bh. ekonomija na koljenima. U posljednjih nekoliko mjeseci, zbog neformiranja izvršne vlasti, kreditni rejting je toliko pao da zemlji prijeti „grčki scenario“.

Sve to je dovelo do loše poslovne klime i izražene korupcije na svim nivoima, a ukoliko se ovakav trend nastavi, u narednoj godini Bosni i Hercegovini prije finansijski kolaps.

Dujko Hasić, ekonomski ekspert u Vanjskotrgovinskoj komori BiH, kaže za RSE kako je neozbiljan i neodgovoran odnos bh. političara prema ovakvoj ekonomskoj situaciji najveća opasnost za državu.

„Zbog neformiranja izvršne vlasti na nivou države, BiH neće imati odgovarajuću stopu rasta u narednom periodu. Ne može se planirati gotovo nikakav pozitivan pomak, pa makar to bio i 0,5 procenata rasta stope GDP-a“, kaže Hasić.

Ukupan javni dug Bosne i Hercegovine iznosi oko 4,8 milijardi eura, u što nije uključeno oko milijardu eura po osnovu preuzetih obaveza za infrastrukturu, odnosno izgradnju koridora 5c.

Naredne godine Bosna i Hercegovina trebala bi da počne vraćati i kredit uzet od Svjetske banke i MMF-a u iznosu od milijardu i 200 miliona eura. Pitanje je samo kako će BiH vraćati dugove s obzirom da ni u ovoj godini budžet nije donesen, niti postoji fiskalni plan za 2012.

Jedini prijedlog političara na sve to je da se nastavi privremeno finansiranje, koje traje već 12 mjeseci, uprkos činjenici kako su preuzete obaveze mnogo veće nego što su bile u budžetu 2010. na osnovu kojeg je i napravljeno privremeno finansiranje.

„Najveći je problem da se skoro godinu i po dana apsolutno niko ne bavi problemima ekonomije, privrede, financiranja. A sve dok se to ne pokrene, sve drugo je zaista nemoguće očekivati da se popravi. Vi morate stvoriti privredu koja proizvodi i koja uplaćuje državi njene obaveze, koja zapošljava i koja isplaćuje plaće radnicima da bi mogla da se pokrene potrošnja“, kaže profesor na sarajevskom Ekonomskom fakultetu Hasan Muratović.

Sva zaduženja koje je Bosna i Hercegovina napravila u proteklih nekoliko godina bila su radi finansiranja javne uprave, a procjene su da je u administraciji zaposleno oko 100 hiljada ljudi. U privredu gotovo da nije uloženo ništa, zbog čega je veliki broj preduzeća propao, a radnici ostali bez posla.

Jakšić: Političari ne rješavaju ono što su dužni

Prema statističkim podacima, polovina stanovništva u zemlji je nezaposlena, a stručnjaci upozoravaju da će se taj trend nastaviti i naredne godine.
Damir Miljević

Damir Miljević


„Unutrašnja nelikvidnost, a time i isplata unutrašnjeg duga u zemlji će biti sve veća i veća, a to će dovesti do zatvaranja sve većeg i većeg broja preduzeća, samim tim do povećanja nezposlenosti i manje uplate poreza i doprinosa u fondove, tako da smo mi apsolutno u jednoj silaznoj spirali i ja ne očekujem da će se bilo šta ozbiljno u narednih tri do šest mjeseci desiti u smislu poduzimanja mjera za poboljšanje situacije“, ocjenjuje Damir Miljević, ekonomski stručnjak.

Kakav je odnos države, u proteklih petnaest godina na svojoj koži najbolje su osjetili privrednici čiji proizvodi su po konkurenciji na nivou onih koji dolaze iz Kambodže, Gane i Hondurasa.

Loš poslovni ambijent, kako navodi Mladen Pandurević, direktor Udruženja poslodavaca Federacije BiH, najviše doprinosi takvom stanju. On apeluje na vlast da povede računa o privrednicima koji pune javne budžete.

„Snižen nam je rejting, poskupiće nam značajno cijena kapitala. Objektivno teško se može računati na kamatu ispod 10 posto. Naši političari su pokazali da nisu u stanju da formiraju vlast na državnom nivou već više od godinu dana. Opterećenja koja se poslodavcima svaki dan nameću zaista se ne mogu održati - ona već prelaze 77 posto uključujući i parafiskalne namete. Takav stepen opterećenja ne postoji na zemljskoj kugli“, navodi Pandurević.

„Političari ne rješavaju ono što su dužni na ekonomskom planu. Ogromnu energiju troše, pa se postavlja pitanje šta bi bilo kad bi je usmjerili na druga područja?“ kazao je ekonomista Dušan Jakšić.

Ekonomska pitanja nisu bila predmet rasprave ni u državnom Parlamentu. U svega 15 sjednica Zastupničkog i sedam Doma naroda, poslanici i delegati su se međusobno prepucavali, a umjesto privrednih i životnih problema stanovnika, vrlo često su vodili raspravu o tome ko je počeo rat 1992. Za takvu priču su najplaćeniji u regiji, prema istraživanju Centara civilnih inicijativa.

„U svemu tome naravno trpe građani BiH - jer političari uredno primaju svoje plaće i sve druge beneficije. Dok god ne budu ugroženi njihov osobni interes, njihova primanja, njihove plaće i druge beneficije, bojim se da neće puno razmišljati o interesima građana, a kada to bude ugrožene, onda sam uvjeren da će se vrlo brzo dogovoriti i o konstituiranju Vijeća ministara i da će se onda brzo usvojiti proračun institucija i međunarodnih obveza BiH i da će krenuti efikasniji rad nego što je to sada“, smatra Ivica Ćavar.
  • 16x9 Image

    Dženana Karabegović

    Diplomirani žurnalista. Od 1999. prelazi iz Tuzle u Sarajevo, gdje u bh. dopisništvu RSE počinje raditi kao novinarka. Obrađuje političke teme, uređuje i vodi radijske emisije i urednica je magazina TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG