Dostupni linkovi

logo-print

BiH tište problemi povratnika i povratka


Povratnici renoviraju kuću u selu Strugačina - ilustracija

Povratnici renoviraju kuću u selu Strugačina - ilustracija

Nakon 16 godina od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, povratak izbjeglih i raseljenih u BiH nije završen, a oni koji su se vratili nemaju osnovne uslove za život. Tokom ratnih godina zemlju je napustilo 2,200.000 ljudi, ili gotovo pola njenog stanovništva. Najveći uspjeh je postignut u vraćanju stanova i kuća, što ne znači da su se i ljudi vratili.

Povratak je ostvaren polovično - ili, u BiH se vratilo nešto više od million ljudi. Još najmanje 40.000 porodica ili 150.000 osoba čeka na obnovu i povratak, kaže ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Safet Hahlilović.

„To podrazumijeva velika materijalna sredstva - preko milijardu maraka, 600 miliona za obnovu njihovih kuća, ostalo za održivost povratka, infrastrukturu itd. Od 450.000 razrušenih domova, obnovljeno je 325.000 do sada. Naravno
da se moraju tražiti rješenja, među ostalim i planirana regionalna konferencija donatorska u Sarajevu u aprilu mjesecu, kao i čak kreditna zaduženja“, navodi Halilović.

Osim još velikog broja porušenih kuća, Anex 7. prate i drugi brojni problemi: jedva jedan posto povratnika je zaposleno, 2.000 povratničkih kuća nema električnu energiju, oko 7.000 osoba su stanovnici kolektivnih centara.

„Mi s aspekta ljudskih prava nismo zadovoljni ni zdravstvom, školstvom, zapošljavanjem, odnosom lokalne zajednice prema nama itd. Ja se bojim da je na sceni ponovo neko iseljavanje“, opisuje situaciju Enver Sarvan iz Modriče.

Povratnici su postali najsiromašniji dio bh. stanovništva, pa riječi Mersudina Ćumurovića, iz okolice Zvornika, bi mogle biti ispovijest većine njih.

„Nigdje ne radim, penziju nemam nikakvu. Nažalost, da sam zdrav - nisam ni zdrav. Deveraš iz dana u dan“, priča on.

Takođe nije ispunjen, uslovno rečeno, viši cilj Daytonskog mirovnog sporazuma - reintegracija države BiH, obnova njenog multietničkog karaktera, vraćanje komšijskog povjerenja.

„Političke i međuetničke podjele u BiH veće su negoli čak i u ratnim godinama, samo sve to skupa upakovano je u jednu rafiniranu ambalažu. Dakle, sad nemamo fizičkih sukoba, nemamo rata u najbrutalnijem smislu“, kaže Miodrag Živanović, profesor Univerziteta u Banjaluci.

Raspodjela novca bez kriterija

Potpuna dominacija političkog u ustavnoj strukturi BiH kao da je svakodnevno slala poruku da su napori za uspostavu normalnog života gotovo uzaludni.

„Politikama trebaju glasači u njihovim tim teritorijama, mi smo još uvijek podijeljeni. Nikakve nemaju veze neki političari ako ima neko u drugom Kuće povratnika u BiH

Kuće povratnika u BiH

entitetu - on od toga nema ništa. Političari su od kompletnog povratka bavili se samo onim dijelom koji ima novac, koji sadrži fondove“, kazao je Salem Čorbo iz Udruženja povratnika u Bijeljinu.

Fondovi i donacije za obnovu i povratak su posebna priča. Komisije za istraživanje ukupnog priliva novca i njihovog trošenja u federalnom, pa u državnom parlamentu prestale su s radom, a da nije utvrđeno koliko je novca stiglo i gdje je on otišao.

Oko 95.000 porodica u BiH obnovljene kuće koristi samo kao vikendice, ili ih nikako ne koristi, navode u Uniji za održivi povratak i integracije BiH.

„Žalosno da su se pravili putevi gdje nema povratnika, vjerski objekti gdje nema povratnika, žalosno je da je neko jednim dopisom dobio sredstva bez ikakvih kriterija, jer je veoma teško objasniti ljudima na terenu zašto nisu dobili za proces povratka jer vide očitu nepravdu, zašto je neko dobio kuću pa zaključao, zašto je neko dobio određena sredstva za bavljenje poljoprivredom, a uopšte nema zemlje“, kaže Mirhunisa Zukić, predsjednica Unije.

Zbog neravnomjernog ili nepravdenog ulaganja u povratak, neki dijelovi u BiH su i dalje pusti. Brojni stanovnici Posavine još uvijek čekaju donatore.

„Nas je po 700, po 800 znalo se skupljati kad su dolazili ti neko kao donatori za obnovu i niko ništa nije poduzeo. Pa ljudi umiru, pa ljudi to ne mogu dočekati više. Vrijeme prolazi. Očito je nekome u interesu da vrijeme prolazi, da ljudi umiru - i da se ljudi ne vraćaju“, ocjenjuje Ivica Sedlovski iz sela Pjevalovac, opština Derventa.

Prema dokumentu “Revidirana strategija za provdbu Anexa 7.”, koju je Parlament BiH usvojio prošle godine, povratak bi trebao biti završen 2014. Ako obnova porušenih domova bude išla sadašnjim tempom, izbjeglička udruženja su izračunala da će biti potrebno 20 godina. Tako će i dalje za “povratak kući” biti presudni upornost, hrabrost ili nostalgija. Naprimjer, Emina Bektića, povratnika u Jesenovu, u okolici Srebrenice koji kaže:

„Znam šta je asflat. Ja sam se asfalta nasitio. Zato sam se i vratio pod bukvu. Volim bukvu i ono moje ognjište nego čitavu kuglu zemaljsku.“

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG