Dostupni linkovi

logo-print
Upornim istraživanjem istorijskih događaja koji su se desili u BiH može se spriječiti negiranje identiteta i kontinuiteta države, što se povremeno javlja u većoj ili manjoj mjeri, istaknuto je tokom rasprave, uglavnom istoričara, u Sarajevu.

U okviru teme “Bosna i Hercegovina između istorijskog kontinuiteta i kontinuiteta osporavanja“, izneseno je zapažanje da se osporavanje vrši ili sasvim otvoreno, izjavama koje negiraju državu, ili naglašavanjem razlika u jeziku.

Javno mnijenje u BiH formiraju pripadnici izolovanih nacionalnih grupa, čiji politički predstavnici situaciju oblikuju prema svojim trenutnim interesima. Uz ovu konstataciju, istoričar Tomislav Išek je iznio zapažanje koje najrječitije opisuje aktuelno “rušenje“ države BiH.

„Kad čujem ozbiljne ljude, odgovorne, koji negiraju BiH - da BiH ne postoji, da je to zajednica, da to nije država, kad osporavaju jedan narod, Bošnjake, to je otvoreno, ex katedra, da osporavaju Bošnjake, kad osporavaju sve institucije države, pa, molim vas lijepo, gdje mi živimo? Koja je naša zadaća? Koja je naša odgovornost? Da istražujemo, da pišemo, da objavljujemo, tumačimo i govorimo. Mi moramo istražiti povijesne događaje koji se tiču naroda, etnosa i vjere i kulture i svega toga što čini identitet svakog pojedinca, svakog etnosa“, kazao je Išek.

U određenim istorijskim okolnostima uspostavljao se, ali i rušio identitet BiH, a iza toga su uglavnom stajali politički interesi, tvrdi dr. Husnija Kamberović.

„Preživjeti ili umrijeti, dilema je pred kojom se ova zemlja vrlo često nalazila tokom svoje povijesti. Obično je preživljavala do narednog povijesnog izazova kad se ta dilema ponovo pojavljivala. Ako kroz nekoliko decenija neki historičari budu analizirali našu današnju dilemu u vezi s tim, vjerovatno će moći zaključiti kako je naša dilema bila preozbiljno shvaćena, jer niti se preživljava, niti se umire tako lako. Želim reći da smo mi živi svjedoci tog povijesnog preživljavanja BiH. Mislim da smo pokazali da BiH ima svoj povijesni identitet, da nacionalni identiteti nisu sami po sebi bili negacija identiteta BiH“, naglasio je Kamberović.

Definicija bosnistike

Osporavanje države BiH trenutno se vrši se i putem političkog “upetljavanja” u nauku o jeziku, smatra akademik dr. Dževad Juzbašić.

„Kažu da danas u BiH imamo tri jezika. Iz jedne ulice imamo tri mladića koji govore tri jezika. Mi imamo jezik, jedan policentrični jezik. Svaka naša mala nacija želi da ima svoj jezik. Nigdje se politika više nije upetljala u nauku kao što je u nauku o jeziku i jezičnim identitetima. Sporan je samo naziv jezika koji ima svoje, prije svega, svoje regionalne, pa potom određene nacionalne specifičnosti, ali se nikad u BiH nije govorilo da narod u BiH govori više jezika, nego je bio problem kako taj jezik nazvati“, navodi on.
Juzbašić: Nigdje se politika više nije upetljala u nauku kao što je u nauku o jeziku i jezičnim identitetima.

Profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu dr. Muhid Đanko u raspravu o istorijskom kontinuitetu i osporavanju BiH uvodi pojam “bosnistika“, što do danas nije definisano.

„Je li bosnistika jedna višenacionalna, interancionalna, interdisciplinarna znanost, koja podrazumijeva ovdje, prije svega, četiri nacionalne komponente: bošnjačku, bosansko-hrvatsku, bosansko-srpsku i bosansko-jevrejsku, ili, kao što ima sve više pristupa, tumačenja, da se bosnistika svodi na mononacionalnu disciplinu, da je to ustvari znanost koja proučava, prije svega, bošnjačku književnost i bosanski jezik, a onda i neke ove druge nauke? U tom smislu za mene je jako važno da naša naučna i kulturna javnost pokuša definirati, odrediti šta bi to bila bosnistika“, kaže Đanko.

I ovo pitanje, kao i mnoga druga, tek čeka odgovore, a uloga istoričara je da istražuju, pišu, tumače i govore kako bi neistorijskih činjenica bilo što manje.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG