Dostupni linkovi

logo-print

BiH: Institucije bacaju novac na najam nekretnina


Zgrada za čiji najam Vlada FBiH SDP-u plaća 40.000 konvertibilnih maraka.

Zgrada za čiji najam Vlada FBiH SDP-u plaća 40.000 konvertibilnih maraka.

Dok se za smještaj državnih institucija i agencija troše milioni, veliki broj poslovnih prostora u vlasništvu države godinama besplatno koriste razna udruženja, savezi, privatnici i političke partije.

Zakup prostora u BiH nije sistematski uređen niti podliježe Zakonu o javnim nabavkama. Zbog toga ne čudi da je za potrebe državnih institucija zakupljeno više od 65.000 kvadratnih metara uredskog prostora za koji je državna revizija utvrdila da je u pojedinim stavkama među najskupljim u Evropi.

Samo prošle godine za zakup prostora izdvojeno je tredesetak miliona KM što čini tri posto ukupnog državnog budžeta, potvrđuje Milenko Šego, glavni državni revizor.

''Taj kvadrat zakupne površine po uposleniku iznosi negdje između 7 kvadratnih metara do 35-40 kvadratnih metara, tako da je ukupna ponderirana masa na razini Institucija BiH negdje oko 17-18 kvadrata po uposleniku. Svjetski standard u ovoj oblasti kreće se od 8 do 12 kvadrata i ako bi se samo poštovao svjetski standard bila bi moguća ušteda oko 2 miliona maraka'', kaže Šego.

Analiza je pokazala da se kao kancelarijski prostor nerijetko zakupljuju kuće, stanovi, nezavršeni objekti, trgovački centri, odnosno da ne postoje ni jasna pravila i uputstva za planiranje i ugovaranje zakupa uredskih prostora, dodaje Šego:

''Po nama bi bilo neophodno da postoji neka institucija koja bi se bavila ovom problematikom, gdje bi se praktično vodio monitoring i ne samo za iznajmljivanje nego i izgradnju i kupovinu novih prostora.''

Prema troškovima zakupa institucija najveća stavka od gotovo devet miliona KM prošle godine odnosila se na Ministarstvo odbrane, odnosno na stanove za vojna lica. Ogromni novci izdvojeni su i za različite Agencije, poput Agencije za identifikacione dokumente, CIK, Direkciju za civilnu avijaciju BiH. Na spisku institucija za koje je plaćan zakup nalaze se i Predsjedništvo BiH, Direkcija za evropske integracije, pa i Ured za reviziju institucija BiH.

Direktan interes većine političara

Iako su zastupnici državnog parlamenta u nekoliko navrata zvanično zatražili od Vijeća ministara da napravi pravilnik kao bi se riješila problematika zakupnina, to se do danas nije desilo.

Fuad Kasumović

Fuad Kasumović

''Većina političara ima direktan interes zato što izdaje svoje prostore, a državni službenici po podrumskim prostorijama, po predgrađima sjede, a plaća se kirija i po 40 maraka po metru kvadratnom'', navodi Fuad Kasumović, zamjenik minisitra finansija BiH.

Kasumović s druge strane upozorava na veliki broj poslovnih prostora u vlasništvu države koje godinama besplatno koriste razna udruženja, savezi, privatnici i političke partije:

''BiH ima ogromnu imovinu i ni u jednom budžetu nema ni marke od izdavanja te imovine. Stvar je u tome što su pojedinci nelegalno zaposjeli tu državnu imovinu i ne daju da se konačno ta državna imovina riješi.''

Ništa bolja situacija nije ni na ostalim nivoma vlasti. Izgradnja zgrade Vlade RS i ostalih pratećih objekata koštala je više od 300 miliona KM. Pa ipak, za smještaj institucija ovog entiteta u 2011.godini potrošeno je čak više novca nego prethodnih godina.

''Evo i ove godine 5 miliona KM stavka u budžetu za iznajmljivanje i zakup prostorija za potrebe tih institucija. To je pod jako sumnjivim okolnostima, jer sumnjivo je ako vi platite kvadrat poslovnog prostora 7-8 hiljada KM i to prostora od 1500 kvadratnih metara gdje se daju nalozi raznim institucijama da moraju baš od tog uzeti prostor'', kaže Branislav Borenović iz PDP-a.

Niko nije odgovarao

Federalna vlada svakog mjeseca izdvoji oko 40.000 KM na račun SDP BiH koji gazduje zgradom nekadašnjeg Centralnog komiteta u Sarajevu. Iako se godinama najavljivao prelazak Vlade u zgradu Hidrogradnje to se nije desilo.

Dok se ogromne sume novca troše na kirije, godinama zjape prazni i primjerice objekti Elektroprivrede i Vodoprivrede koji su takode u vlasništvu Federacije.

Za federalnog dopremijera Jerka Ivakovića riječ je o preduzećima koja moraju, kako kaže, samostalno odlučiti da li će dati svoje objekte na korištenje federalnoj vladi.

''Ja sam osobno tražio da Ministarstvo poljoprivrede ide u zgradu Vodoprivrede. Nažalost, mi tu nismo većinski vlasnici i vidjećemo kako će se sa tom zgradom završit. Slična situacija je i sa zgradom Elektroprivrede i sa zgradom Hidrogradnje, to su ipak posebna poduzeća i oni moraju na pravi način gazdovat svojom imovinom'', kaže Ivanković.

Treba podsjetiti da Vlada Federacije godinama izdvaja novac za objekat u Mostaru koji još uvijek nije legaliziran, dok su istovremeno dati novci za izgradnju nove zgrade za pet federalnih ministarstava na zemljišitu na kojem nisu riješeni imovinsko pravni odnosi.

Tako će, osim zemljišta na kojem danas nema ništa, Vlada nastaviti sa plaćanjem skupih kirija i u Mostaru.

''Nadam se da ćemo u ovoj godini raščistit tu cijelu situaciju'', kaže Ivanković Lijanović

Za netransparentno, odnosno nezakonito trošenje javnog novca do sada niko nije odgovarao. Branislav Borenović, poslanik u NSRS zaključuje:

''Vjerovatno će se jednog dana pokazati da je država platila nešto mnogo više nego što je smjela, jer budžetski novac ne možete sakrit, to će jednom morati, u jednom zrelom demokratskom društvu da se istjera na čistac i to mora uraditi zemlja koja želi da ima uređen sistem.''
  • 16x9 Image

    Tina Jelin - Dizdar

    Novinarstvom se počela baviti 1996. godine. Od 1998. radi za Radio Slobodna Evropa. Bila je i stalni suradnik Studija 88,  Radija101, Reuters-a. Višestruko nagrađivana novinarka.

XS
SM
MD
LG