Dostupni linkovi

logo-print

Obespravljeni bh. državljani traže reakciju vlasti


Zagreb, Trg bana Jelačića

Zagreb, Trg bana Jelačića

Državljani BiH koji su nakon 1990. godine ostali bez posla i bez stanarskog prava u Hrvatskoj traže od bh. vlasti da na međudržavnom nivou sa Hrvatskom riješe njihove probleme.

Adil Krličević, iz Doboja, 20 godina radio je za zagrebačku Hidroelektru. Početkom rata, nakon odlaska u rodni grad, dobio je otkaz i nikada se više nije mogao vratiti na prijeratno radno mjesto.

„To je bilo tačno 1992. godine. Tad sam ja došao za Prvi maj i nakon šest, sedam mjeseci dobili smo rješenja kući da smo mi dobili otkaze pošto se nismo javili u roku od pet dana na posao“, priča Krilčević.

Kako tvrde u udruženjima otpuštenih radnika iz BiH, u Hrvatskoj tokom rata bez posla su uglavnom ostajali radnici koji nisu hrvatske nacionalnosti.

Procjenjuje se da gotovo 60.000 osoba do danas nije uspjelo ostvariti pravo na penziju na temelju ostvarenog staža u Hrvatskoj, ili pak dobiti odštetu nakon otpuštanja, za koja kažu da su bila protuzakonita.

"Hrvatska je 2009. obavijestila bh. predstavnike da nemaju interes da o tome razgovaraju. Niko nije reagirao“, navodi Ramiz Mervan.

„Razlozi su često izmišljani, čak su firme stavljale oglase da ljudi idu kućama, da im staž miruje, a poslije toga odmah šalju radne knjižice. To je bila diskriminacija prvo na vjerskoj osnovi - samo su otpuštani nehrvati. Mene boli to što naša država nije u stanju da zaštiti ljudska prava, jer Hrvatskaje jednom notom 2009. godine obavijestila naše predstavnike da oni nemaju interes da o tome uopšte razgovaraju. Niko nije reagirao“, navodi predsjednik Udruženje radnika otpuštenih u Hrvatskoj Ramiz Mervan.

Predsjednik Udruženja radnika i invalida rada izbjeglih iz Hrvatske Nikola Puzigaća ističe da ovi ljudi, osim što su ostali bez posla, izgubili su i ostala prava koja im pripadaju.

„Nisu riješeni problemi od rada i radnih odnosa, penzija, invalidnina ljudi koji su bili invalidi pa su bespravno dobili otkaze, stambena pitanja, lična imovina i mnogo šta drugo. Naša djeca koja su rođena u Hrvatskoj nemaju državljanstvo u BiH, a nemaju ni u Hrvatskoj“, kaže Puzigaća.

Neispunjena obećanja

Čekajući reakciju Bosne i Hercegovine, radnici otpušteni u Hrvatskoj pokušali su svoja prava dobiti na sudovima u toj državi, pa i na Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu. Do sada je bilo nekoliko pozitivno riješenih parnica pred tom sudskom institucijom, ali za predmete koji se, uglavnom, odnose na povrat nekretnina, kaže advokat Toni Vukićević.

Zgrada Parlamenta BiH i Vijeća ministara

Zgrada Parlamenta BiH i Vijeća ministara

„Osnovna prepreka vezano za pravo na rad je to što su zastrani rokovi regulative u Hrvatskoj vrlo striktni. Vrlo teško je sa ove distance pokrenuti nešto s uspjehom u odnosu na ljude čija su prava vezano uz rad povrijeđena, jer nažalost R Hrvatska nema regulativu ko u BiH gdje su se osiguravala nekakva kompenzacija, odnosno nakanade osobama koje su zbog ratnih prilika gubile svoja radna mjesta“, navodi Toni Vukićević.

Već godinama bh. institucije, pa i pojedini političari obećavaju da će sa Hrvatskom riješiti problem ovih građana. Ali, brojni planovi i prijedlozi ostali su samo “mrtvo slovo” na papiru, kaže predsjednik Udruženja UGOR Ramiz Mervan.

Pomoć su tražili od federalnog i državnog parlamenta, Predsjedništva BiH, pa sve do Vijeća ministara - koje je izradilo plan, ali, kako kaže Mervan, od tog plana se odustalo. Zbog čega, njima nije poznato:

„Od svega ovoga, jedino smo mi uspjeli dobiti 100.000 maraka za sudske sporove. To je za one parnice koje se vode ili koje će se voditi - za finansiranje advokata i sudskih troškova.“

Aleksandra Pandurević, predsjedavajuća Komisije Parlamenta BiH za ljudska prava, ocjenjuje da ovaj problem treba riješiti na međudržavnom nivou.

„BiH može jedino inicirati razgovore i pregovore sa Hrvatskom. Ovdje je potrebno sklopiti sporazum kakav imamo sklopljen sa Slovenijom. Nažalost, u Hrvatskoj dosad nije bilo političke volje da se takav sporazum sklopi. Mi još uvijek nismo dobili informacije Savjeta ministara, odnosno nadležnih ministarstava, mada postoji obaveza koja je usvojena još 2009. godine, a to je da Ministarstvo civilnih poslova, Ministarstvo inostranih poslova i Ministarstvo za ljudska prava svakih šest mjeseci informišu Predstavnički dom šta su uradili. Međutim, mi takvu informaciju nikad nismo dobili“, navodi Aleksandra Pandurević.

Ni 20 godina otkako su otpušteni, još se ne zna tačan broj onih koji su ostali bez posla u Hrvatskoj. Trenutno se radi baza podataka kojom će raspolagati tim za zastupanje bh. radnika u pregovorima sa susjednom zemljom.
  • 16x9 Image

    Aida Đugum

    Nakon iskustava u printanim i elektronskim medijima, uključujući BH Radio 1, u maju 2007. pridružila se ekipi RSE, gdje obavlja poslove novinara-reportera za radijski program i emisiju TV Liberty.

XS
SM
MD
LG