Dostupni linkovi

logo-print

BiH čeka još teža ekonomska godina


Mirko Puljić

Mirko Puljić

Godina 2011. bila je loša godina i u ekonomiji i u politici iako se očekivalo da će krenuti oporavak zemlje. Nije zabilježen ni jedan pozitivan pokazatelj razvoja, a ostvareni bruto društveni proizvod od 1,5 posto nije vrijedan spomena, kaže u razgovoru za RSE prof. Ekonomskog fakulteta u Sarajevu i stručnjak za finansije Mirko Puljić.

U 2012. ulazimo sa oko četiri posto inflacije i nezaposlenošću koja je premašila 40 procenata, pa se može očekivati da će biti teža od prethodne, dodaje prof Puljić. On naglašava da BiH ima više milijardi eura neiskorištenih sredstava koja se moraju što prije usmjeriti u razvoj.

RSE: Naši budžeti su socijalni, nemaju razvojnu komponentu. Procjene su da će 2012. godina biti teška, dolaze nam na naplatu i prve rate kredita od MMF-a. Kako uopšte izaći iz te situacije kada privreda ne radi i ne ulaže se u razvoj?

Puljić: Ne bih ja rekao da su budžeti socijalni. Oni su prije svega namijenjeni finansiranju administracije, dakle to nije socijalna kategorija i jednim dijelom doduše, relativno značajnim dijelom se odnose na socijalna davanja. Imate i treću kategoriju, dakle kategoriju koja se odnosi na alimentiranje sistema penzionog osiguranja ili zdravstvenog osiguranja. Nažalost, nema sredstava za razvoj, dakle
U Elektroprenosu, kao zajedničkoj kompaniji BiH, ima više od 200 miliona maraka koje ne koriste jer se ne mogu dogovoriti..
nema sredstava koja bi se iz budžeta usmjeravala za razvoj, osim nešto malo što se usmjerava poljoprivredi kao podsticaj, ali izgleda da se time upravlja tako da nema velike koristi poljoprivreda od toga, ali ja mislim da u budžetu ne bi trebalo tražiti ništa od toga zbog toga što ima sredstava izvan budžeta. Javnost zna, samo se ne reagira na odgovarajući način, da mi imamo skoro dvije milijarde ugovorenih sredstava sa međunarodnim finansijskim organizacijama, koja se ne povlače iz različitih razloga; loše pripreme projekata, loše pripreme pregovora, nečega što se ispriječilo na realizaciji nekog projekta, recimo imovinsko pravni odnosi na zaobilaznici Sarajevo ili na nekoj dionici autoputa...

Dakle, mi imamo sredstva, a pored tog iznosa nepovučenih, a ugovorenih sredstava sa međunarodnim finansijskim organizacijama, nekoliko ovih državnih, kako ih zovu ​javnih kompanija kao što su Elektroprivreda i telekomi ima više od milijarde slobodnih sredstava. Pa znate da ima u Elektroprenosu, kao zajedničkoj kompaniji BiH više od 200 miliona maraka koje ne koriste jer se ne mogu dogovoriti...a onda bi bilo moguće nešto malo, nekom modifikacijom, nekom relaksacijom currensy board aranžmana koristit sa ovih slobodnih viškova Centralne banke, dakle iz one razlike vrijednosti deviznih rezervi i iznosa emitiranih konvertibilnih maraka. Tu postoji razlika od nekih 400 do 500 miliona maraka, mogla bi se bar polovina ( pretpostavka je promjene zakona u Centralnoj banci) polovina namijeniti ovim razvojnim sredstvima i bilo bi možda dobro da se pokrene razgovor i o rekonstrukcijama razvojnih banaka iu Banjaluci i u Sarajevu, preko kojih bi se moglo ići tim sredstvima za podsticanje razvoja, recimo za izvoz, za poljoprivredu, za mala i srednja preduzeća.

RSE: Znači samo treba neka ruka koja će to povesti odnosno domaćinsko upravljanje

Puljić: Treba ruka dobro ste rekli. Već se čuje konstatacija da je naš državni menadžment, kad kažem državni mislim na sve nivoe organizacije bh, dakle od lokalne zajednice do državnog nivoa, na relativno slab, odnosno naprosto tim se sredstvima ili procesima ne upravlja na odgovarajući način.

Prioritet mala i srednja preduzeća

RSE: Da li iza toga stoji politika, neka želja da se dokaže da BiH ovakva ne može funkcionisati ili čisto neznanje, nesnalažljivost ?

Puljić: Ima i politike, ima i želje da se dokaže kako ne može da funkcionira BiH kao cjelina, ali pogledajte, u samoj Federaciji vi imate toliko stvari za promjenu. Ne treba se libiti reći da Federacija pretpostavlja jednu rekonstrukciju, reorganizaciju gdje će se kantoni drugačije pozicionirati ili nestati jer nema mogućnosti da privreda finansira ovakvu državnu administraciju, ovoliki broj vlada i vladinih institucija odnosno vladinih uposlenika, naprosto nema. Tu treba politička volja, treba odlučnost, ali je to neminovnost da se uradi.

RSE: Šta bi trebalo uraditi, evo ako biste mogli taksativno pobrojati nekoliko stvari?

Puljić: Naprosto bi trebalo definirati prioritete razvoja. Imamo sredstva, imamo tehničjke kapacitete, imamo ljudske kapacitete.. recimo za izgradnju autoputa na Koridor Pet ce

Koridor Pet ce

Koridoru 5c, negdje oko 500 miliona maraka je ugovoreno, a ne povlači se za izgradnju autoputa, zatim angažirati građevinsku operativu i to iz zemlje, zaposliti ljude. Ta građevinska operativa bi povukla za sobom druge grane, druge djelatnosti, drugo energetiku. Imamo pretpostavke za energetske objekte, imamo ljude koji znaju to projecirat odnosno praviti projekte, graditi. Naša Hidrogradnja je bila među svjetskim gigantima u pogledu izgradnje hidroenergetskih objekata. Imamo i poljoprivredne pretpostavke.Dakle, imamo pretpostavke barem u onoj mjeri u kojoj bi mogli zadovoljiti svoje potrebe i smanjiti uvoz po osnovu poljoprivrednih proizvoda. Takođe mala i srednja preduzeća. Napraviti jedan projekat kojim bi se mala i srednja preduzeća stavila u neki prioritet, malo prije sam pominjao razvojne banke, one bi bile pogodna poluga ili pogodni mehanizam za podršku malim i srednjim preduzećima sredstvima koja već postoje i koja bi se mogla angažirati.

RSE: Uglavnom, potecijala i resursa ima samo ih treba upotrijebiti.

Puljić: Apsolutno, mi imamo potencijale i materijalne i ljudske pa i prirodne, prirodno u onoj mjeri u kojoj bismo mogli krenuti naprijed.
XS
SM
MD
LG