Dostupni linkovi

logo-print

BiH: Žrtve rata dvije decenije ne nalaze svoj mir


Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

Tijekom oružanih sukoba na području bivše Jugoslavije nestalo je gotovo 40 000 ljudi, od kojih je oko 30 000 iz Bosne i Hercegovine, podaci su Međunarodne komisije za nestale. Tijekom posljednjih godina, u BiH pronađeno je oko dvije trećine nestalih, a traga se za još oko 9 000 osoba. U različitim mrtvačnicama u Bosni i Hercegovini pronađen je određen broj posmrtnih ostataka koji nikad nisu identificirani.

Prema procjenama Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine iz 2012. godine, u spomen - kosturnicama i mrtvačnicama u BiH tada se nalazilo 3 270 neidentificiranih posmrtnih ostataka. U lipnju sljedeće godine pokrenut je proces njihove revizije, o čijim rezultatima govori Metju Holidej (Matthew Holliday), šef programa Međunarodne komisije za nestale ICMP za zapadni Balkan:

„Do danas je ICMP, pomogao radnim grupama da se pregleda 1558 slučajeva. Uzeti su uzorci za analizu DNK sa onih posmrtnih ostataka za koje se smatra da nisu prije analizirani. Rezultat tog procesa je 61 nova identifikacija. To znači da smo kroz pregled mrtvačnica došli do 61-og novog identiteta", rekao je Holidej.

Proces vodi Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine, uz tehničku podršku Međunarodne komisije za nestale.

Metju Holidej kaže da je proces doveo i do preko 500 reasocijacija, odnosno povezivanja razdvojenih skeletnih ostataka ranije identificiranih tijela i nastavlja:

„Osim toga, jedna od možda najvažnijih procesa je to što sada imamo malo bolji uvid u potencijalni problem pogrešnih identifikacija do kojih je moglo doći prije nego se DNK analiza počela koristiti u procesu identifikacije.

Predsjedavajući Kolegija direktora Instituta za nestale osobe BiH Marko Jurišić istakao je da podržava proces revizije u mrtvačnicama širom BiH. Također je potvrdio da je bilo pogrešnih identifikacija u vrijeme dok se proces identifikacije vršio klasičnom metodom, ali o brojkama nije želio govoriti:

„Prije uspostave i rada DNK laboratorija identifikacija nestalih osoba se vršila tzv. Klasičnom metodom, na temelju prepoznavanja, osobnih dokumenata koji su bili uz žrtvu, uz nestalu osobu. O točnom broju se ne može precizno govoriti, ali postoji nekoliko slučajeva gdje su i deset godina obitelji palile svijeće, odavale počast svojim najmilijim, a DNK metoda je kasnije pokazala da tu ne leži njihov sin, nego neka druga osoba", rekao je Jurišić.

Članica Upravnog odbora Regionalne koordinacije udruženja obitelji nestalih osoba sa područja bivše Jugoslavije Seida Karabašić smatra da je ovo vrlo važno pitanje za obitelji nestalih i da one imaju pravo da znaju istinu.

„Potrebno je da se svi angažujemo na tome, da pozovemo i porodice nestalih, onih koji su identifikovali klasičnom metodom da daju krv kako bi se utvrdilo tačno da li su oni koji su pokopani oni za koje se misli da jesu", kaže Karabašić.

U Prijedoru, odakle dolazi, bilo je slučajeva pogrešne identifikacije, kaže Seida i objašnjava što se dešavalo u takvim situacijama:

„Gdje je netko identifikovan klasičnom metodom, utvrdilo se kasnije da to nije ta osoba. Porodica je bila obaviještena i ostaci su preneseni i dati su onoj porodici čiji je to član. Imamo porodica gdje je tako došlo do pronalaska njihovih najmilijih, ali imamo porodica koje su ponovno porodice nestalih", navodi Seida.

Proces pregleda stanja u mrtvačnicama u Bosni i Hercegovini završen je u Sutini u Mostaru, u Goraždu, Nevesinju i Travniku. Trenutno se ovaj proces obavlja u komemorativnom centru u Tuzli i Visokom. Plan je da se do sredine 2016. godine završi pregled stanja u svim mrtvačnicama u Bosni i Hercegovini.

  • 16x9 Image

    Ivana Bilić

    Diplomirala žurnalistiku na Filozofskom fakultetu u Tuzli. Prva novinarska iskustva stekla kao reporter emisije "Vaš glas u medijima" Vijeća za štampu Bosne i Hercegovine. Na RSE radi od prosinca 2013. godine.

XS
SM
MD
LG