Dostupni linkovi

logo-print

Visoki nameti gase preduzeća


Zatvorena fabrika - ilustracija

Zatvorena fabrika - ilustracija

Ogromni nameti u Bosni i Hercegovini opterećuju poslovanje domaćih firmi i destimulišu pokretanje privrednih aktivnosti - tvrde poslodavci. Kada se tome dodaju rigorozne i česte inspekcijske kontrole, koje su sve manje korektivnog karaktera a sve više podsjećaju na državni reket, ne čudi podatak da sve više preduzetnika stavlja ključ u bravu.

Simbolično, na Praznik rada, Banjalučanin Radenko Dubravac zatvorio je svoju firmu „Mobil trade“ zbog, kako je objasnio, nerazumnih nameta države i reketa kontrolnih organa. Odlučio ju je preseliti u Švicarsku, a povod za taj potez, nakon 15 godina poslovanja u BiH, bila je posjeta tržišne inspekcije. Za robu koja nije bila predmet prodaje, priča Dubravac, inspektor je tražio uputstvo na jeziku konstitutivnih naroda. Uputstvo mu je proslijeđeno, ali firma je ipak kažnjena sa 2.800 KM jer se Dubravac, koji živi u inostranstvu, nije i lično pojavio kod inspektora.

„Ovo je kap vode koja je prelila čašu, tako da sam se odlučio da zatvorim firmu. Tri radnika, nažalost, moraju na biro za zapošljavanje. Nema više poreza, ni doprinosa, taksi i kojekakvih, po meni, gluposti koje su otežavale rad cijelo vrijeme. Sve te inspekcije koje hodaju, koje nas, mogu reći, reketiraju - to je prešlo sve granice“, kaže Dubravac.

Prema podacima Poreske uprave RS, u prva četiri mjeseca ove godine odjavljena su 182 poreska obveznika - pravna lica i 487 poreskih obveznika - preduzetnika. Direktna je to potvrda o teškoćama sa kojima se suočavaju poslodavci. Uz sve fiskalne i parafiskalne namete, posebno u vrijeme krize, jako teško je opstati - upozorava predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Predrag Zgonjanin.

„U ovim uslovima poslovanja nije nikakvo čudo što se ogroman broj malih i srednjih preduzeća zatvara - jer je vrijeme teške ekonomske krize i u stanju u kom se nalazi naša privreda je vrlo teško. Ne možemo biti konkurentni na ovaj način na koji pokušavamo da budemo“, ističe on.

Novac za administraciju

Poslodavci podsjećaju da je Bosna i Hercegovina država sa ogromnom javnom upravom i ističu da je to mjesto gdje treba tražiti uštede kako bi se punili budžeti. I direktor Asocijacije poslodavaca BiH Alija Remzo Bakšić napominje da je odnos zaposlenih u upravi i u realnom sektoru u srednje razvijenim evropskim zemljama jedan prema osam ili deset.

Istovremeno, ističe Bakšić, u Bosni i Hercegovini na jednog administrativca dođe otprilike jedan zaposleni u privredi. On kaže da BiH spada i u neslavne rekordere po visini opterećanja – ona se u Federaciji BiH kreću oko 73 posto na neto dohodak. Još poraznija je činjenica, tvrdi, da priliv novca od obaveza koje plaća privreda ide u nova zapošljavanja u administraciji ili za povećanje njihovih plata.

„Kad bi ti novci išli u stvaranje fondova za poticanje novih investicija, otvaranje novih radnih mjesta, davanje subvencija firmama koje otvaraju nova radna mjesta, onda bi to poslodavci nekako i progutali. Međutim, kako sav taj novac koji se ubere angažiranijim radom inspekcijskih organa ide u nove troškove, u neproduktivno trošenje, grana na kojoj sjedimo se tanji sve više i više“, kaže Bakšić.

Prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine, u državi je prošlog mjeseca ukupno blokirano više od 59.000 računa koji se odnose na preko 36.000 poslovnih subjekata. Ekonomista Zoran Pavlović potvrđuje da je situacija u BiH destimulativna za bilo kakvo investiranje i održavanje poslovnih aktivnosti - od malih preduzetnika, preko poljoprivrednika pa do velikih firmi:

„Praktično ne postoji niko ko bi sagledao tu realnu situaciju i na bazi toga izvršio analizu poreskih obaveza i plaćanja doprinosa i taksi, i svih ostalih, mnogobrojnih obaveza koje su u međuvremenu kroz administrativne mehanizme usvojene kao sredstvo za punjenje budžeta, tako da vrlo često dolazimo do toga da u gradu možemo da vidimo mnogo poslovnih prostora koji su na iznajmljivanje, znači poslovi koji su se tu obavljali su ugašeni“, navodi Pavlović.

Od početka 2011. godine firme u RS izdvajaju 20 posto poreza na dobit korporacija, a 62 posto za poreze i doprinose. Poslodavci, koji na raznim nivoima već cijelu deceniju pregovaraju o smanjenu nameta, nisu ubijeđeni da će im se brzo razdaniti.

Beskonačne budžetske deficite nema ko da servisira, a na administrativnom aparatu teško da će se intervenisati godinu dana uoči opštih izbora.
  • 16x9 Image

    Maja Bjelajac

    U skoro dvije decenije novinarske karijere, izvještavala i istraživala o temama iz kulture, politike i društva za najveće medije u Republici Srpskoj o od 2006. radi kao dopisnik RSE iz Banjaluke.

XS
SM
MD
LG